U SLAVU MODERNIH HEROJA: Posle portreta Asanža, Čelsi Mening, Arona Švarca, Šćepanović seriju završava Snoudenom
CIKLUSU slika nazvanom "Heroji", posvećenom očuvanju sećanja na značajne ličnosti koje su život posvetile idealima pravde i slobode, beogradski umetnik Vladislav Šćepanović, poslednjih meseci pridodao je junake naših dana, glavne aktere afere "Vikiliks".

Foto privatna arhiva
Preko društvenih mreža, veliku pažnju i van granice naše zemlje, privukao je portret Džulijana Asanža (od čije majke je slikaru stiglo priznanje da je verodostojno predstavio ne samo njegov lik već i karakter). Nedavno je na "Instagramu" Šćepanović predstavio i delo na kojem je Čelsi Mening.
Pored osnivača "Vikiliksa", čije izručenje od Britanaca još traže američki sudovi, i žene osuđene na 35 godina zatvora jer je otkrila 250.000 američkih tajnih diplomatskih depeša i pola miliona vojnih dokumenata, poznatih kao "Irački i avganistanski ratni dnevnici", naš umetnik portretisao je i Arona Švarca. Pre nego što mu je izrečena višedecenijska zatvorska kazna, ovaj internet aktivista i osnivač sajta "Redit", izvršio je samoubistvo.
- Ovaj deo serije "Heroji" završiću sa Edvardom Snoudenom - otkriva, za "Novosti", Šćepanović. - Ovo četvoro uzbunjivača koji su drastično uzdrmali način delovanja digitalnog kapitalizma, simbolizovaće događaje pokrenute curenjem informacija.

Foto privatna arhiva
"Vikiliks" je učinio dosta na razvijanju svesti o neprihvatanju "istina" korporativnih medijskih magnata, kao i o potrebi da svako pokuša da zaštiti sebe i svoju privatnost. Naravno, ovo je tek početak. Kroz slikanje ovih ljudi želim da pružim i svoj doprinos borbi za slobodu ugroženu novim tehnologijama, u mnogim segmentima.
ERO I POLITIČKI DIJALOG
NA domaćem terenu, u narednom periodu Šćepanoviću sledi realizacija likovno-pozorišnog projekata "Vikiliks" u saradnji sa Majom Pelević.
Iako kritikuje negativne posledice usvajanja novih tehnologija, umetnik ih istovremeno i koristi - svoj rad promoviše na svim društvenim mrežama:
- Oslanjam se na taktiku "propagandom protiv propagande", koju su svojevremeno započele Dženi Holzer i Barbara Kruger. Služim se svim dostupnim medijima da bih preneo svoju poruku, subverzivnu u odnosu na opšteprihvaćene vrednosti. Dobra strana društenih mreža je što sam preko njih predstavio rad široj publici, napravio kontakte širom sveta i dogovorio mnoge izložbe. Loša stvar je što mnogi ljudi ne razumeju šta gledaju, tako da umetnik mora da vodi računa kako predstavlja rad.
Dešavalo se da neke slike koje su u procesu nastajanja, a koje je postavio na društvene mreže, profesionalci iz medija objavljuju kao završne radove:
- Zato prezentacija radova na društvenim mrežama zahteva detaljno objašnjenje, sliku rada u prostoru, kao i video-prezentaciju. Tek tada, donekle, rad može da bude na pravi način predstavljen. Ali, to je samo pedeset odsto kvaliteta u odnosu na doživljaj uživo.

Foto privatna arhiva
Rad koji bolje izgleda na društvenim mrežama, nego uživo, prevara je.
Pandemija korone u poslednjem momentu uticala je da se odloži Šćepanovićeva izložba u Tokiju, planirana za ovo leto:
- Rekao sam galeristi da otvori izložbu bez mene, ali on je insistirao da dođem na otvaranje - priča umetnik kome je uslov za ulazak u Japan bio četrnaestodnevni karantin u Gruziji, što mu je bilo neprihvatljivo. - Tako smo izložbu pomerili za april 2021. Zatim u junu, dogodine, sledi izložba u Muzeju savremene umetnosti u Pohangu u Južnoj Koreji. Planovi su veliki i nadam se da ću naći snage da ih sprovedem i promovišem srpsku savremenu umetnost, naročito na izložbama po svetu.

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

NI LAUŠ NIJE PRIMETIO DO KRAJA SNIMANjA: Najluđa greška iz "Boja na Kosovu"
LAUŠEVIĆ je o snimanju filma "Boj na Kosovu" pisao u knjizi "Godina prođe, dan nikad".
28. 04. 2025. u 10:32
Komentari (1)