POGLED ISKOSA: Od apstraktnog do realnog - Mila Gvardiol, Prodajna galerija "Beograd"
Nove slike Mile Gvardiol (Beograd, 1979), profesorke na dva umetnička fakulteta, u Beogradu na Fakultetu primenjenih umetnosti i u Sremskoj Kamenici, mogu se razumeti dvojako, kao dva odvojena estetička sistema, paradoksalno ili ne, sjedinjena slikom.

Radovi Mile Gvardiol / Foto promo
Još je Vasilij Kandinski čvrsto ubeđen (prenebregnuvši iracionalizam nadrealizma koji nije bilo teško predvideti) pisao da će u budućnosti postojati samo "veliki realizam i velika apstrakcija". Zbilja bi se cela (post)moderna umetnost mogla vrednovati kao problematizacija te dve ključne paradigme, kao kretanje od figure ka nepredmetnom i nazad, kao veliki raspon ideja i likovnih rešenja, najčešće međusobno isključivih. Slikarka Gvardiol u novom delu svog opusa nastoji da prevaziđe te ključne razlike, suprotnosti realizma i apstrakcije, u svojevrsnoj sintezi tih osnovnih stilskih formacija, koje postoje mnogo pre pojave moderne umetnosti.
Njena se dela mogu shvatiti dvostruko, kao samostalni, apstraktni govor slike u čistom likovnom stanju i kao realizam, odraz stvarnosti, tačnije, njeno tumačenje, jer nije reč o banalizovanju u vidu (hiper)realnog. To bi možda bilo i opšte mesto u sagledavanju ovih platana da izložba nije posebna po uvođenju momenta stvarnosti, isečka realnog sveta, koji je u ranijim ostvarenjima bio tek povod ili daleki odraz u njenim apstrakcijama. Pošla je od večnog motiva stepenica, a stigla do slike izrazitih likovnih kvaliteta čistih linija, promišljenih kompozicija, pastelnog kolorita i iz današnje umetnosti prognane renesansne problematike perspektive i skraćenja. Bez prisustva senki i trodimenzionalnosti, naglašene mimetičnosti i definisanja stvarnog prizora, Mila Gvardiol razvija samostalne moći slike kao proizvoda svečanog čina stvaranja, zato su njene boje tako pročišćene i oduhovljene. Tu gde je prisutan predmet, arhitektonski element (stepenište), negde u pozadini je i figura, čovek, kao nevidljivi sjedinitelj i davalac smisla. Slikarka je sada možda i na prekretnici, svakako dalje humanizuje svoje apstraktne slike dugih linija, čistih površina i naglašenih dijagonala. Ulazeći diskretno u predmetno ne želi da se mnogo intimizuje sa njim, ona nije slikarka atmosfere koja vodi nekom uosećavanju i povišenim emocijama. Cerebralno, hladno i sa neophodnom udaljenošću ispituje svojstva predmetnog i arhitektonskog na slici, između podražavanja stvarnosti i konceptualnog. Time nastoji da preispita same osnove daljeg mogućeg prisustva slike, njenu harizmatičnost, koja magično treba da prevlada silnu poplavu, inflaciju, piktureju savremene vizuelnosti medijskih i ideoloških slika. Digitalnom mulju elektroapokalipse, prevlasti tehnorobotskog od nanostruktura do megastruktura, slika rađena rukom može da se suprotstavi samo magičnošću i/ili nadmoćnom izvođačkom tehnikom, što Mila Gvardiol uvek ima u vidu.
Preporučujemo

POGLED ISKOSA, ODLAZAK VELIKANA: Stanislav Staša Živković (1923-2020)
08. 12. 2020. u 13:30

POGLED ISKOSA: Majstor precizne figuracije - podsećanje na slikara Slobodana Đurđevića
01. 12. 2020. u 18:42

POGLED ISKOSA: Bestseler likovnog izdavaštva - Momo Kapor: "Uspomene jednog crtača"
24. 11. 2020. u 19:21

PORODICE U ŠOKU NAKON ŠTO SU OTVORILE KOVČEGE SA TELIMA: Nove bizarnosti nakon pada aviona u Indiji
SIN žene koja je poginula u padu aviona kompanije Air India izjavio je za Bi-Bi-Si da su u kovčegu s telom njegove majke pronađeni i „drugi ostaci“.
23. 07. 2025. u 16:49

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (0)