KRITIČARI BIRAJU KNJIGU GODINE (8) : Pesme po zvuku pčela

V.N.

11. 02. 2021. u 10:22

NAREDNIH dana objavićemo izbore još 27 članova Velikog žirija

КРИТИЧАРИ  БИРАЈУ КЊИГУ ГОДИНЕ (8) : Песме  по звуку пчела

Foto V.N.

MILOŠ PETROVIĆ (Kruševac)

1. "KRITIČKI OPISI", Marko Nedić ("Akademska knjiga")

2. "TEKST IZA TEKSTA", Radivoje Mikić (NB "Stefan Prvovenčani")
3. "TILIĆ", Veroljub Vukašinović ("Pravoslavna reč")
4. "Pravi život gospodina Stajnica", Srba Ignjatović ("Presing")
5. "Rukopis u terakoti", Nebojša Lapčević (KOV)

Foto Privatna arhiva

KNjIGA M. Nedića sadrži oglede o novijoj srpskoj prozi sa tri celovita dela: srpske narodne pripovetke u Vukovoj redakciji, moderna proza između dva rata i proza bogate poetike u drugoj polovini 20. veka. Pregled pisaca i dela ide od S. M. Ljubiše i J. Veselinovića do D. Vasića, Andrića i Crnjanskog. U završnom delu istaknuta su dela B. Petrovića, D. Popovića, M. Bulatovića, G. Olujić i M. Pavića. Knjiga R. Mikića bogat je i lucidan kritički i književnoteorijski prodor u poeziju značajnih srpskih pesnika od V. Pope do Ž. Nedeljkovića i V. Vukašinovića. Pažnju privlače paralele o Borislavu Radoviću (između hermetičnosti i humora) i o Matiji Bećkoviću (kretanje između lirike i epike). Zbirka pesama V. Vukašinovića rađena je u strukturi kosidbe i zovu pčele. Pesnik je sklon stavu modernog čoveka u kome ima i žala za starim ognjištem. S. Ignjatović je zavodljiv pisac portreta što je pokazao i novom knjigom. Lik malog bankarskog činovnika gradi pripovedno toplo uprkos večnom pitanju kamo otići kada puta nema. Lapčevićev "Rukopis" u prepletu je tradicionalne i nove proze, to će reći mitskog, istorijskog i aktuelnog vremena.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

ELMA HALILOVIĆ (Novi Pazar)

1. "PIŠEM TI PRIČU", Ljiljana Pešikan Ljuštanović ("Akademska knjiga")
2. "MUTNI NAGOVEŠTAJ KIŠE", Jelena Lengold ("Arhipelag")
3. "SPAVAJ, ZVERI MOJA", Sonja Atanasijević ("Blum")
4. "ŠTO NA PODU SPAVAŠ", Darko Cvijetić (Književna radionica "Rašić")
5. "VRT OD SLOVA", Jelena Pilipović ("Službeni glasnik")

Foto Privatna arhiva

Odavno u naučnoj javnosti nije zasijala knjiga kao što je "Pišem ti priču" Ljiljane Pešikan Ljuštanović, kruna njene karijere, kojom pokazuje kako usmena književnost inspiriše pisano stvaralaštvo. Knjigom "Mutni nagoveštaj kiše" Jelena Lengold nastavlja pesničko putovanje i dokazuje se kao jedan od najupečatljivijih glasova savremene poezije. Želja nam je da književna kritika ne dozvoli da roman Sonje Atanasijević "Spavaj, zveri moja" bude brzo zaboravljen, jer je reč o delu upečatljive forme kojem i čitaoci i stručna javnost treba da posvete pažnju pre svega zbog dubinske analize savremenog društva. Antiratnim romanom "Što na podu spavaš" Darko Cvijetić istražuje kontekst novije istorije, pesničkim nervom upečatljivo slika tragiku likova i uverljivo dovodi čitaoca u ambijent. Jelena Pilipović pokazuje blisku vezu Platona i Vergilija dajući istovremeno i povest njihove recepcije u evropskoj kulturi. Knjigom "Vrt od slova" autorka traži i nalazi saglasja između dva duha i dva opusa.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

SAŠA RADOJČIĆ (Sombor)

1. "NOSTALGIJA ZA BESKRAJEM", Darko Daničić ("Agora")

2. "ŽIVOT I JA SMO KVIT", Dragan Bošković (KC "Novi Sad" )
3. "VERIZEN", Saša Jelenković ("Povelja")
4. "O DUKATU S LIKOM STARCA", Selimir Radulović ("Laguna")
5. "TAMNA PUČINA", Dragan Stojanović (DK "Studentski grad")

Foto Privatna arhiva

Daničićevi putopisi sa Bajkala, Altaja i Tibeta ispunjeni su zanimljivim opisima i izvanrednim ocrtavanjem karaktera predela i ljudi, do sada uglavnom nepoznatih srpskom čitaocu. Bez pretenzija da bude didaktičan ili da čitaoca optereti bezbrojnim informacijama o mestima koja posećuje, Daničić piše o svom doživljaju putovanja, o sebi kao putniku. Ambicija koju neskriveno ispoljava poezija Dragana Boškovića je apsolutna, u smislu da svojim govorom hoće da obuhvati i izrazi celokupno iskustvo savremene subjektivnosti, na svim nivoima tog iskustva. Obraćajući se svome vremenu jezikom koji to vreme razume, Bošković zapravo govori o univerzalnim, svevremenim temama - Bogu, ljubavi, životu... S. Jelenković se u novoj knjizi neočekivano premešta na neoverističku stranu. On pronalazi mogućnosti poetizacije čak i najobičnijih, svakodnevnih predmeta i odnosa; u tome je aspekat žena u njegovim novim pesmama. Stihovi sa biblijskom tematikom i klasicističkom intonacijom Selimira Radulovića zastupaju formu duhovnosti koja nedostaje savremenom čoveku, istovremeno oslobođenom i lišenom temelja, koji neuspešno hoće da zaposedne planetu, a polazi mu za rukom samo da je upropasti. Roman D. Stojanovića, pisan sjajnim stilom, prikazuje kako se burne promene na velikoj pozornici svetske istorije prožimaju sa promenama individualnih sudbina, i kako se istorijsko postojanje, ispunjeno stradanjem, prevazilazi i iskupljuje naoko efemernim, višeg smisla lišenim detaljima.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

DANICA ANDREJEVIĆ (Beograd)

1. "KONTRAENDORFIN", Svetislav Basara ("Laguna")
2. "ZAMALEK", Dejan Tiago-Stanković ("Laguna")
3. "PROČITANO SA USANA", Ljubica Arsić ("Laguna")
4. "OSTACI SVETA", Igor Marojević ("Dereta")
5. "DAVID PROTIV OTUŽNOG ZLODUHA", Predrag Marković ("Solaris")

Foto Privatna arhiva

S. Basara nastavlja svoju distopiju, odnosno demitologizaciju srpske istorije i njenih autoritativnih ličnosti, posebno Andrića. Pisac je subverzivan, gotovo anarhista, gotovo mizogin. Međutim, Basara čini ozbiljnu stvaralačku razliku u srpskoj književnosti. D. Tiago-Stanković nudi zrelu prozu, narativni kaleidoskop koji svakom novom pričicom menja svoje šare, forme i slike. Autorov lik, naš sunarodnik, antikvar i egiptolog stvara u svojoj prodavnici sezam egzotičnih artefakata kao arabesku svog života u Kairu. Dajući kulturnim arhetipovima individualni kvalitet ženskosti, Lj. Arsić kreira sofisticiranu prozu kroz igru staklenih perli umetnosti i civilizacije. To je proza sentenci, putenosti, duhovnosti i lucidnosti. I. Marojević ispisuje uroboros žrtava i zločina u prethodnom veku zla, logora i suludog bombardovanja. Posebno se književno razvijaju slike jasenovačke istine i nesreće. Ovaj roman je pisan objektivizirano i lišen je ideologije, a njegovi likovi imaju životnu snagu i ubedljivost. P. Marković predstavlja realni hronotop Zemuna i Beograda u novijoj istoriji. Roman je omaž književnosti, posebno piscu Albahariju. Progon Srba i Jevreja pokazuje satansko lice 20. veka.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
pogledaj sve

Komentari (1)

ON JE NAJBOLJI SPORTISTA U ISTORIJI: Španski teniser otvoreno o Rafaelu Nadalu