KNJIŽEVNA KRITIKA: Granice duha - Emsura Hamzić, "Skarabej od žada"
"SKARABEJ od žada" Emsure Hamzić zbirka je novih i izabranih priča, ranije objavljenih u knjigama "Jerihonska ruža", "Večeri na Nilu" i "Smaragdni grad".

Foto: Privatna arhiva
Zajedničke tematske osnove svih priča, kako je i sama autorka zabeležila, jesu "preplitanje sna i jave, mašte i zbilje, gde stvarnost često nadmašuje i najbujniju maštu".
No, ova zbirka, koja se sastoji iz tri ciklusa, podstiče iskusnog čitaoca da je čita u različitim ključevima, i onim koje autorka u svojoj belešci nije eksplicitno ponudila.
Najprivlačnije je, čini se, ovu knjigu čitati - od fantastike prema stvarnosti. U njoj nalazimo atmosferu, fantastiku i začudnost koje umnogome podsećaju na neke od pripovedaka Stanislava Krakova uvrštene u zbirku "Crveni Pjero" - pogotovu u pripovetkama u kojima su očuđeni pripovedani prostori, tj. prostori susreta zanesenih, jedno drugom naklonjenih bića, jer je uvek reč o nekom povlašćenom prostoru, na specifičan način izdvojenom od sveta, kao i fantastiku nastasijevićevskog tipa, poput one koju nalazimo u "Darovima moje rođake Marije", koje karakteriše začudan, neuobičajen, neočekivan odnos junaka.
Osim što to svedoči o spisateljičinom utemeljenju u tradiciji i naslanjanju na nju, kazuje i o njenom senzibilitetu za udaljene, za nas egzotične kulture - što najbolje sagledavamo čitajući priče "Ismail", "Naušnice", "Smaragdni grad" i Misirsko prokletstvo - ali, verovatno i o njenom implicitnom nastojanju da nam približi odlike druge, široko zastupljene vere, o čemu, na primer, svedoči pripovetka Kismet.

Foto: Promo
Atmosfera u navedenim pričama ima patinu starine, onu koja podseća na egzotiku kultura i pripovedanog mesta i vremena, ali i na egzotiku romantičnosti koja uopšte nije karakteristična za savremenost, čak i kada ona sadrži elemente fantastike. Fantastika u pričama čije nam je pripovedano vreme znatno bliže kao da je u funkciji opomene na totalnu dehumanizaciju koja nameće ukidanje empatije među ljudima i na dekonstrukciju osnovnih ćelija društva, kao i na zloupotrebu dostignuća ljudskog duha, kao što je to, pre svega, nauka, a što uslovljava rušenje sveta u kakvom smo da sada živeli i života kakav sigurno više nećemo živeti - o čemu svedočimo svi i van literature. Te priče sadrže izrazito naturalističke elemente i ispituju granice duha, emocija i svesti junaka koji razumeju da sa savremenim svetom nešto suštinski nije u redu. O takvom stanju stvari svedoče priče "Soba A" i "Avelijanci - Sirijanci".
U nekima od tih priča prisustvo onih koji pripadaju vanzemaljskim civilizacijama prvenstveno je u funkciji da pokaže kakva je naša savremena - koja je u odnosu na čoveka koji je nastao po Božjoj promisli, ili pak po promisli prirode - neizmerno daleko - a koja kazuje i na šta je sve spreman savremeni čovek - koji je to sve manje.
Perfidnost aktuelnog trenutka koji emituje sve vrste nesigurnosti uslovljava dezorijentaciju i konstantni strah običnog ljudskog bića.
Taj strah manifestuje se čak i u našim malim svakodnevnim sujeverjima, ali i u verovanju da junaci knjiga koje smo čitali neminovno utiču na našu sudbinu. Moguća uteha i utočište možda bi moglo biti stvaranje, kazuje nam "Skarabej od žada" Emsure Hamzić.
Preporučujemo

PORODICE U ŠOKU NAKON ŠTO SU OTVORILE KOVČEGE SA TELIMA: Nove bizarnosti nakon pada aviona u Indiji
SIN žene koja je poginula u padu aviona kompanije Air India izjavio je za Bi-Bi-Si da su u kovčegu s telom njegove majke pronađeni i „drugi ostaci“.
23. 07. 2025. u 16:49

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (0)