VELIKA NAUČNA KONFERENCIJA U BEOGRADU: Više od 400 fizičara raspravlja o savremenim dostignućima
Jedna od najvažnijih konferencija u savremenoj nauci, LHCP (Large Hadron Collider Physics Conference 2023), ove godine održava se u Beogradu. Više od 400 fizičara iz celog sveta dolazi da razgovara o najnovijim rezultatima u istraživanjima elementarnih čestica od kojih je svemir sačinjen i budućnosti akceleratorskih postrojenja na kojima se čestice istražuju.
Prestižna LHCP konferencija, posvećena fizici Velikog sudarača hadrona (LHC) u CERN-u, što je najveći akcelerator čestica današnjice, organizuje se od 22. do 26. maja u hotelu Metropol u Beogradu. Konferenciju organizuju Institut za fiziku u Beogradu i Fizički fakultet Univerziteta u Beogradu.
Kao najveći akcelerator na svetu koji se nalazi u 27 kilometara dugom tunelu 100 metara pod zemljom, kod Ženeve, LHC je instrument koji ubrzava snopove protona, a fizičari pomoću više detektora u različitim eksperimentima posmatraju njihove sudare kako bi istraživali strukturu materije. Fizičari iz Srbije u više istraživačkih timova učestvuju u ovim merenjima zajedno sa kolegama iz Evrope i sveta, što je bilo presudno da Republika Srbija 2019. godine postane dvadeset i treća punopravna članica CERN-a.
LHC radi od 2011. godine i podaci koji su na njemu prikupljeni već sledeće, 2012. godine omogućili su da se otkrije Higsov bozon. Ova čestica, u medijima poznata kao Božja, bila je predviđena takozvanim Standardnim modelom fizike čestica još od šezdesetih godina 20. veka, ali je za potvrdu njenog postojanja bilo neophodno da se u CERN-u izgradi akcelerator poput LHC. Nakon prvog pokretanja LHC-a i niza merenja koja su trajala dve godine, fizičari su, na sve višim energijama sudara, sproveli još dve velike kampanje merenja koje se nazivaju Run-2 (2015-2018) i Run-3 (2022-danas).
Program konferencije LHCP u Beogradu obuhvata detaljan pregled poslednjih eksperimentalnih i teorijskih rezultata zasnovanih na podacima prikupljenim tokom Run-2, alii prve rezultate dobijene na osnovu merenja Run-3 koja su u toku. Takođe, na konferenciji će zajednica fizičara visokih energija (kako se oslovljavaju naučnici koji proučavaju elementarne čestice) razgovarati o budućim pravcima istraživanja, kako u teoriji, tako i u eksperimentu. Glavni cilj konferencije je da obezbedi prostor za snažnu i živu diskusiju među fizičarima koji izučavaju Standradni model, kao i alternativne fizičke teorije.
Konferencija se u Beogradu organizije nakon što je prethodnih godina bila u Barseloni (2013), Njujorku (2014), Sankt Petersburgu (2015), Lundu (2016), Šangaju (2017), Bolonji (2018), Puebli (2019) i Tajpeju (2022). Pored naučnog, konferencija obuhvata i seriju dodatnog programa među kojima su i naučno-diplomatski forum, inovacioni panel, poseta kompanijama koje sarađuju sa CERN-om i drugi. Među najzanimljivijim događajima svakako je predavanje koje će jedan od najuglednijih fizičara današnjice, Džon Elis, u četvrtak, 25. maja u 14 časova održati u Naradnom muzeju Srbije, a koje će biti otvoreno za širu javnost.
ŠOK U UKRAJINI: Zelenski bi mogao da bude optužen, sve će biti poznato posle 20. maja
PREDSEDNIK Ukrajine Vladimir Zelenski bi mogao biti optužen za podrivanje demokratije u Ukrajini nakon što mu mandat istekne 20. maja.
19. 05. 2024. u 08:47
NjUJORK TAJMS: Rusi prešli severnu granicu takvom brzinom i snagom, Ukrajinci bili potpuno iznenađeni
OFANZIVA ruskih snaga na harkovskom pravcu pokazala se toliko brzom i snažnom da im oskudne odbrambene strukture Ukrajine nisu postale prepreka, a osiromašeni redovi ukrajinskih oružanih snaga nisu bili spremni da brane svoje položaje, piše Njujork tajms.
19. 05. 2024. u 07:38
KAKO JE KOSOVO I METOHIJA DOBILO IME? Različito poreklo i velika simbolka - naziv koriste SAMO SRBI
KOSOVO i Metohija veoma su značajan deo srpske istorije i tradicije, ali retki su oni koji znaju kako je tako važno podneblje našeg postanka i identiteta dobilo ime. Obe reči u nazivu nađe južne pokrajine imaju različito poreklo i veliku simboliku.
18. 05. 2024. u 11:47
Komentari (0)