MEĐUNARODNI DAN DUNAVA: Očuvajmo reku plavom
DAN Dunava se obeležava 29. juna u zemljama širom Evrope. Međunarodna komisija za zaštitu reke Dunav (International Commision for the Protection of the Danube River, ICPDR) prvi put ga je obeležila 2004. godine.
Ovaj dan se obeležava u celom slivu Dunava, a sama manifestacija odaje počast važnoj ulozi i doprinosu Dunava i njegovih pritoka privredi, životnoj sredini i kulturi regiona. Dan Dunava je integralni deo saradnje podunavskih zemalja i proslavlja se kako bi se podigla svest za očuvanje reke kod što većeg broja pojedinaca i kako bi se apelovalo na racionalnu upotrebu vodnih resursa.
Prema navodima komisije, Dan Dunava ističe važnost brižljivog odnosa prema i rekama u slivu Dunava, pokazuje šta se može postići, gleda u budućnost i suočava se sa predstojećim izazovima i mobiliše ljude da preduzimaju akcije vezane za Dunav.
Ovogodišnja tema je „Očuvajte Dunav plavim“, inspirisana 4. Zajedničkim istraživanjem Dunava (JDS4), jednim od najsveobuhvatnijih aktivnosti praćenja površinskih voda u svetu.
Nalazi JDS4, koji su prvi put objavljeni 2021. godine, distribuirani su širom sliva reke Dunav kako bi se javnost informisala o vitalnim podacima o kvalitetu vode reke Dunav i njenih glavnih pritoka.
U proslavi Dana Dunava se podstiče učestvovanje organizacija i institucija na svim nivoima društva; od vrtića preko srednjih škola i univerziteta, nevladinih organizacija, crkava, turističkih organizacija, naučnih institucija i nacionalnih ili lokalnih vlada. Promoviše se i učešće javnih ličnosti i umetnika, koji bi lično mogli da nadahnu javnost da deluju za Dunav u svom svakodnevnom životu.
Donet Plan upravljanja vodama na teritoriji Srbije do 2027. godine
Vlada Republike Srbije, na sednici održanoj 6. aprila 2023. godine, donela je Uredbu o utvrđivanju Plana upravljanja vodama na teritoriji Republike Srbije do 2027.godine.
Plan je ključni dokument u procesu upravljanja vodama, koji za cilj ima dostizanje dobrog statusa svih voda u skladu sa principima Okvirne direktive o vodama. Izrađen je uz saradnju nadležnih institucija sistema (donosilaca odluka), stručnjaka, kao i uz učešće javnosti. Dokument obuhvata sve elemente od karakterizacije voda i analize trenutnog stanja, do definisanja programa mera za šestogodišnji planski period koje će, u perspektivi, omogućiti dostizanje postavljenih ciljeva životne sredine koji su definisani za sva vodna tela površinskih i podzemnih voda.
Primer iz prakse
Iskustva govore da svoj doprinos zaštiti reka moraju dati i kompanije. Naime, industrija za svoje procese koristi značajne količine vode te je važno koliko se vode zahvata, iz kojih vodotokova i da li se ona prečišćena vraća u prirodu. Deo odgovora na pitanja o korišćenju voda u industriji potražili smo u jednoj od najvećih domaćih kompanija, NIS-u.
U ovoj naftnoj kompaniji ističu da vodu zahvataju iz najmanje osetljivih vodnih resursa čime se štite javni vodotokovi. Takođe, sa ovim resursom se postupa veoma pažljivo i štedljivo. Na primer, udeo povratnog kondenzata u Rafineriji nafte Pančevo iznosi oko 35 odsto od ukupno zahvaćene vode, što direktno doprinosi manjem zahvatanju vode iz Dunava.
U NIS-u se, takođe, velika pažnja poklanja prečišćavanju otpadnih voda. Takođe, prečišćavanjem otpadnih voda do zahtevanog kvaliteta, u skladu sa zakonskom regulativom, štiti se i sistemi javne kanalizacije i krajnji recipijenti. Otpadne vode u kompaniji dele se na: tehnološke otpadne vode, atmosferske otpadne vode i sanitarne.
Kompanija poseduje ukupno 408 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i svake godine vrši ugradnju novih i zamenu ili rekonstrukciju postojećih separatora, za koje se proceni da je potrebno.
Ovo su samo neki od primera na koji način odgovorna proizvodnja štiti prirodne resurse i doprinosi unapređenju zaštite životne sredine. Dan Dunava je ujedno i prilika da se svi podsetimo da je voda jedan od najvažnijih prirodnih resursa i da je možemo očuvati samo zajedničkom akcijom celog društva.
Zanimljivosti o reci Dunav
Dunav je jedinstven po tome što tokom svog putovanja od nemačkog Švarcvalda do rumunske obale Crnog mora, protiče kroz 10 zemalja i 4 evropske prestonice.
Sliv reke Dunav je drugi po veličini u Evropi i obuhvata 14 država: Nemačku, Austriju, Češku, Slovačku, Mađarsku, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju , Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Rumuniju, Bugarsku, Moldaviju i Ukrajinu.
Sliv reke obuhvata 817.000 kvadratnih kilometara, a u njenom slivu živi 83 miliona ljudi.
Uz raznolik ekosistem, Dunav je izvor pijaće vode i života za 20 miliona ljudi (najvažniji izbor sveže vode za piće u centralnog Evropi).
Stanište je raznovrsne flore i faune (preko 5.000 vrsta), uključujući 331 različitu vrstu ptica, kao što su orao belorepan i mali kormoran.
Predstavlja treći najveći biodiverzitet na svetu. Biodiverzitet delte Dunava je blizu čuvenog Velikog grebena Australije.
Delta Dunava je 1991. godine uvrštena u svetsku baštinu UNESCO, sa nekoliko područja zabranjenih za turiste (više od 50% rezervata biosfere je netaknuto).
AMERIKANCI OTVORILI KINESKI BALON KOJI SU OBORILI: Ostali šokirani onim što se nalazi u njemu - "Mogli su nas špijunirati!"
KINESKI špijunski balon koji je 2023. godine preleteo Sjedinjene Države bio je opremljen američkom tehnologijom koja je mogla omogućiti špijuniranje Amerikanaca, prema izvorima koji su direktno upoznati sa tehničkom analizom koju je sprovela američka vojska.
11. 02. 2025. u 13:30
GRAĐANI U PANICI: More u Turskoj se povuklo više od 300 metara (FOTO)
NAKON serije potresa na Santoriniju, more u Izmiru i mnogim drugim mestima duž egejske obale povuklo se više od 200 metara, objavili su turski mediji.
11. 02. 2025. u 14:15
3 MILIONA SLEPACA U HRVATSKOJ: "Tompson - to nije budala! Naši 'heroji' su davno počinili masakr, a čiji smo mi?"
"ČIJI smo mi? Pitajte Zagrebačku banku, Privrednu banku, pitajte Hrvatsku narodnu banku... Pitajte sve one koji nam se svakodnevno cerekaju sa svih portala i recite, imate Hrvatsku."
11. 02. 2025. u 17:12
Komentari (1)