ČUVAJMO PRIRODU: Nasleđe za buduće generacije

Kristina Špirković

17. 04. 2025. u 09:55

KLIMATSKE promene koje iz godine u godinu sve snažnije pogađaju planetu podsećaju nas na nepobitnu istinu – čovek ne može opstati bez prirode, ali priroda može bez čoveka. U tom svetlu, svaki pokušaj da se obnovi narušena ravnoteža između civilizacije i okruženja jeste čin najdublje odgovornosti i mudrosti.

ЧУВАЈМО ПРИРОДУ: Наслеђе за будуће генерације

Foto: Shutterstock

U svetu u kojem se ravnoteža između čoveka i prirode sve više narušava, očuvanje biljnog i životinjskog sveta postaje pitanje opstanka. Gubitak staništa, zagađenje,nekontrolisana eksploatacija prirodnih resursa – sve to vodi ka degradaciji okruženja, a posledično i ugrožavanju kvaliteta života.

 

Priroda nije luksuz – ona je osnov života

Biljni i životinjski svet, složeni ekosistemi, tihi tokovi podzemnih voda, šume koje dišu umesto nas – sve to čini mrežu koju ne smemo prekinuti. Jer, kada jedna nit pukne, mreža puca celom težinom. Gubitak staništa, zagađenje, beskompromisna eksploatacija resursa dovode i do sve razornijih posledica.

U tom kontekstu, važni su svetli primeri akcija koje ne ostaju samo na rečima, već se pretaču u konkretna dela. Važno je isticati primere dobre prakse koji pokazuju kako institucije, kompanije, pa i pojedinci, mogu doprineti očuvanju prirode. U Brazilu je tako pokrenuta akcija obnove oštećene i uništene šume na 60.000 kvadratnih kilometara u Amazonu do 2030. godine. U Africi je pokrenut projekat pošumljavanja regije Sahel. Često se navodi i primer Filipina gde učenici i studenti moraju da posade najmanje 10 stabala pre nego što završe školovanje.

Brojne primere imamo i u našoj zemlji, a jedan od takvih primera je i volonterska akcija realizovana na Nacionalni dan zaštite prirode, 11. aprila, u organizaciji Javnog preduzeća „Nacionalni park Fruška gora“. Ovoj akciji pridružili su se i volonteri pojedinih kompanija, među kojima i kompanije NIS, čiji Klub volontera broji oko 2.000 članova i jedan je od najmasovnijih u korporativnom svetu.

Akcija je bila usmerena na uklanjanje bio-nerazgradivog otpada sa tri ključne lokacije: izletišta “Zmajevac”, “Brankovac” i tri kružne staze na Iriškom vencu. Učešćem volontera, NIS je još jednom pokazao kako društveno odgovorno poslovanje nije samo deo imidža, već konkretna praksa.

Ovakve akcije ne samo da doprinose zdravijem i lepšem ambijentu, već šalju snažnu poruku zajednici – da zaštita prirode nije posao „nekog drugog“, već odgovornost svih nas. Fruška gora, kao najstariji nacionalni park u Srbiji, simbol je biološke raznovrsnosti, prirodne i kulturno-istorijske baštine.

Snaga promene ne dolazi samo od velikih sistema. Osim velikih kompanija, ulogu u očuvanju prirode ima i svaki pojedinac. Odgovornim ponašanjem, reciklažom, sadnjom drveća, štednjom energije, edukacijom najmlađih – svi možemo biti deo promene.

Dovoljno je da budemo svesni – i da delujemo

U vremenu kada priroda sve glasnije upozorava na posledice nebrige, 11. april ne sme biti samo još jedan datum u kalendaru. On treba da postane dan odluke – da ćemo svakim sledećim korakom i dahom živeti u skladu s prirodom, a ne protiv nje. Zato, neka dani poput onog na Fruškoj gori ne budu izuzeci, već svakodnevnica.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

MONSTRUOZNO! Ovaj hoće da vlada Srbijom! Žene mu krive kad ih neko siluje ili prebije!