RUSKI NOVAC PODELIO EVROPLJANE: Suštinsko neslaganje među članicama EU oko korišćenja zaleđenih aktiva Moskve

Ruske pare podelile su Evropsku uniju.

РУСКИ НОВАЦ ПОДЕЛИО ЕВРОПЉАНЕ: Суштинско неслагање међу чланицама ЕУ око коришћења залеђених актива Москве

Foto Pixabay

Ideja koja je potekla iz Evropske komisije da se zaleđenim ruskim bogatstvom finansira pomoć za Ukrajinu, naišla je na ozbiljne prepreke među dvadesetsedmorkom.

EU je od početka rata u Ukrajini zaledila oko 200 milijadi ruskih dobara koja se nalaze u bankama na teritoriji Unije. Predsednica EK Ursula fon der Lajen i potpredsednik Vladis Dombrovskis izašli su s idejom da se od toga 140 milijardi odredi kao ispomoć Ukrajini u vidu beskamatnog kretida koji Kijev neće morati da vrati, ukoliko Moskva ne isplati ratnu odštetu.

Inicijalna ideja je, zapravo, došla od strane SAD na samitu G7, ali su je kasnije do detalja razradili Fon der Lajen i Dombrovskis. G7 je prvobitno razmatrao mogućnost da se fond od 50 do 60 milijardi garantuje ruskim parama. Sve to što se kasnije iskristalisalo neke članice EU gledaju ispod oka, jer nema pravno utemljenjenje.

Na sumnjivost zamišljene transakcije ukaziuju najveće države EU, poput Nemačke i Francuske. Tome se oštro protivila Mađarska, smatrajući da bi se dodatnim ubrizgavanjem para rat u Ukrajini samo produžio, a time odužile i patnje i stradanja direktnih učesnika, ali i teška ekonomska i energetska situacija u čitavoj Evropi.

Bilo je i ideja da se koristi samo kamata od blokiranih ruskih sredstava, ali i to je naišlo na otpor, jer takođe nema pravnog osnova za takve akcije.

Najveći protivnik korišćenja zaleđenog novca trenutno je Belgija, gde se nalazi i najveća količina ruskih aktiva. Deo novca Centralne banke Rusije pohranjen je kod "Juroklira", finansijske institucije sa sedištem u Briselu, čiji je belgijska država akcionar. Nedaleko ulica dalje, razmatranje ideje za preusmeravanje ruskih para Ukrajini bilo je glavna tema na upravo održanom Samitu EU.

Belgijske vlasti odbijaju da se saglase sa korišćenjem ruskih para bez čvrste garancije drugih članica da će podeliti trošak, ukoliko Rusija posle rata odluči da pravnim putem zatraži svoj novac nazad. Ta saglasnost članica je izostala. Međunarodno pravo jasno garantuje zemljama suverenost na raspolaganje njihovim dobrima u inostranstvu i postoji opravdani strah da bi to što je planirano da se uradi odvelo u finansijski prekršaj.

- Ako želimo da damo taj novac Ukrajini, moramo to da uradimo svi zajedno – poručio je belgijski premijer Bart de Vever.

Mađarski premijer Viktor Orban je istakao da sa bilo kakvim važnim odlukama u vezi s Ukrajiniom treba sačekati da se najpre održi najavljivani sastanak između ruskog i američkog predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa. Zapretio je i vetom.

Posle svega, nije doneta nikakva konkretna odluka, a u zaključcima Evropskog saveta Evropska komisija se poziva da predloži opcije za finansijsku podršku Ukrajini, zasnovanu na trenutnim procenama. Pominjani fond od 140 milijardi evra bio bi namenjen za period koji obuhvata 2026. i 2027. godinu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

NE ANEKSIJI ZAPADNE OBALE: Sjedinjene Države ne podržavaju najnovije ideje izraelskih vlasti