ZA NAUKU POTPUNO NEPOZNATE VRSTE: Tajanstveni oblici života naseljavaju vulkanske pećine na Havajima (FOTO)
NA ostrvu Havaji, naučnici su nedavno pronašli čudesnu zbirku do sada nepoznatih mikroba koji uspevaju u geotermalnim pećinama, na stalaktitima od lave i u vulkanskim otvorima.
Foto: Privatna arhiva
Mikrobi su najmanji poznati živi organizmi na Zemlji i mogu se naći skoro svuda, čak i u hladnim vulkanskim pećinama koje više liče na marsovske predele. Ove podzemne strukture na Havajima nastale su pre 500 i 800 godina i u njih dopire malo ili nimalo sunčeve svetlosti. U njima se mogu naći i toksični minerali i gasove. Ipak, havajske pećine od lave su prepune naslaga mikroba.
Uzorci ovih naslaga, uzeti između 2006. i 2009, a zatim ponovo između 2017. i 2019. godine, otkrivaju još više jedinstvenih oblika života nego što se očekivalo. Kada su istraživači sekvencirali 70 uzoraka za jedan gen RNK, koji se obično koristi za identifikaciju mikrobne raznolikosti, nisu mogli da uporede nijedan rezultat sa poznatim rodovima ili vrstama, barem ne sa visokom pouzdanošću.
- Ovo ukazuje da su u pećinama nastali nedovoljno istraženi različiti ekosistemi - pišu autori studije, prenosi Sajens alert.
Za nauku potpuno nepoznate vrste
Mikrobi, posle biljaka, čine većinu biomase naše planete i skoro svu biomasu u dubokoj Zemljinoj površini. Ipak, pošto su ovi organizmi tako sićušni i žive u tako ekstremnim okruženjima, naučnici su ih godinama previđali. Poslednjih godina, naučnici su se više posvetili proučavanju pećinskih mikroba jer opstaju u sredinama koje su veoma slične onima na Marsu. Ali još je dug put do toga. Nedavne procene upućuju da je 99,99 procenata svih vrsta mikroba ostalo nepoznato, što je dovelo do toga da ih pojedini naučnici nazivaju „tamnom materijom“. Novo istraživanje sa Havaja potvrđuje tezu koliko su ovi oblici života nejasni nauci.
Čudni oblici života
Raznovrsnost mikroba među lokacijama bila je ogromna. U otvorima koji su stari između 500 i 800 godina nađene su mnogo raznovrsnije populacije mikroba nego na geotermički aktivnim mestima ili na onima koja su nastala pre manje od 400 godina. Dok su ove starije lokacije bile raznovrsnije, mlađe i aktivnije lokacije uzoraka imale su složenije interakcije mikroba, verovatno zbog manje raznolikosti. Čini se kako mikrobi moraju da sarađuju međusobno kako bi opstali.
Istraživači pretpostavljaju da je potrebno neko vreme da mikrobi kolonizuju vulkanske bazalte, a kako se okruženje oko njih menja, menja se i struktura njihove zajednice. U hladnijim pećinama, na primer, proteobakterije i aktinobakterije su zastupljenije.
/ Ovo nas dovodi do pitanja, da li ekstremno okruženje pomaže u stvaranju interaktivnijih mikrobnih zajednica, sa mikroorganizmima koji više zavise jedni od drugih? - pita se mikrobiolog Rebeka Preskot sa Univerziteta Havaji u Manoi. - I ako jeste, šta je to u ekstremnim okruženjima što doprinosi da se ovo dogodi?
U mlađim pećinama od lave, mikrobi su težili da budu udaljeniji. Ovo sugeriše da je konkurencija jača sila u oštrijim okruženjima, i da ona smanjuje šanse da blisko srodne vrste žive jedna pored druge.
Oštra konkurencija u borbi za opstanak
Nekoliko klasa bakterija, kao što su hlorofleksi (Chloroflexia) i acidobakterije (Acidobacteria), postojale su na skoro svim mestima, bez obzira na starost. Čini se da su ovi mikrobi ključni igrači u svojim zajednicama. Autori ih nazivaju „čvorištem“ jer spajaju druge mikrobe. Moguće je da hlorofleksi mogu da obezbede izvore ugljenika u ekosistemu iskorišćavanjem svetlosne energije u relativno mračnim uslovima.
Ali, za sada, to su samo nagađanja. Pošto je samo jedan gen delimično sekvencioniran u studiji, Preskotova i njene kolege ne mogu da kažu koja je uloga određenog mikroba u njihovoj podzemnoj zajednici.
BONUS VIDEO - ĐAVOLjA VAROŠ: Svetski poznat prirodni fenomen na jugu Srbije
(RTS)
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
RUSIJA SE HITNO OGLASILA O SRBIJI: Peskov komentarisao odnos Moskve i Beograda
RUSIJA i Srbija imaju partnerstvo koje omogućava Moskvi i Beogradu da razgovaraju o najhitnijim pitanjima, ali Srbija bira svoj put razvoja, izjavio je Dmitrij Peskov, portparol ruskog lidera.
05. 06. 2026. u 11:49
NEMAČKA HITNO POZVALA RUSIJU: Putine, vreme je...
MINISTAR spoljnih poslova Nemačke, Johan Vadeful, pozvao je ruskog predsednika, Vladimira Putina, da pokrene pregovore o miru u Ukrajini uz učešće Evrope, prenose nemački mediji.
05. 06. 2026. u 09:53
NASTAJE NOVA DRŽAVA? Srpske komšije se ujedinjuju sa susedima - za moćnu državu od 22 miliona duša i 272.200 km²
"UNIONISTIČKI pokret je oduvek postojao i on je i dalje živ unutar našeg društva. Nesumnjivo je da je ova diskusija legitiman deo političkog procesa u zemlji. Ja lično nikada ne bih mogao da glasam protiv ujedinjenja."
02. 06. 2026. u 21:24
Komentari (0)