NAUČNICI OŽIVLJAVAJU ALGE STARE 7.000 GODINA: Bile su bez kiseonika i svetlosti
TIM istraživača iz Nemačke uspeo je da oživi ćelije algi koje su bile zakopane na dnu Baltičkog mora više od 7.000 godina, bez svetlosti i kiseonika.

Foto: Printskrin
Kako piše, "The ISME Journal", alge su milenijumima bile zarobljene ispod slojeva sedimenta, u potpunom mraku i bez pristupa kiseoniku. Ali nakon što su ih naučnici postavili u povoljne uslove, ćelije su se potpuno oporavile. Počele su da proizvode kiseonik i razmnožavaju se kao da nikada nisu bile u stanju mirovanja.
"EKOLOGIJA VASKRSENjA"
Prema istraživačkom timu, to je najstariji poznati organizam iz morskih sedimenata koji je uspešno vraćen iz stanja mirovanja, što predstavlja izuzetan primer u novoj naučnoj oblasti poznatoj kao "ekologija vaskrsenja".
-Neverovatno je da oživele alge ne samo da su preživele, već i da nisu izgubile svoju „kondiciju“, odnosno biološku funkcionalnost, rekla je vođa studije Sara Bolijus sa Lajbnicovog instituta za istraživanje Baltičkog mora. "Oni rastu, dele se i fotosintetizuju baš kao i njihovi savremeni potomci."
Mnoge vrste u prirodi, ulaskom u stanje mirovanja, kao što je hibernacija kod sisara, uspevaju da prežive teške uslove usporavanjem metabolizma i korišćenjem prethodno uskladištene energije.
Međutim, u Baltičkom moru postoje izuzetno specifični uslovi koji omogućavaju nekim vrstama algi da prežive u stanju mirovanja mnogo duže nego inače. Nakon što ćelije algi potone na morsko dno, polako se prekrivaju sedimentom, koji ih dodatno štiti od svetlosti i raspadanja.
Najnoviji uzorci uzeti su sa dubine od skoro 240 metara, u oblasti poznatoj kao Istočna dubina Gotlanda, gde su uslovi anoksični, gotovo bez kiseonika, što sprečava biološko razlaganje. U kombinaciji sa potpunim mrakom, ovo stvara savršeno okruženje za očuvanje algi milenijumima.
REAKTIVIRAN UZORAK STAR SEDAM MILENIJUMA
Naučnici su uspeli da reaktiviraju alge iz devet različitih uzoraka, a najstariji je datiran na 6871 godinu, sa mogućom greškom od 140 godina. Preciznost datiranja omogućila je jasno nanošenje slojeva sedimenta, objasnila je Bolius.
-Takvi sedimenti funkcionišu kao vremenske kapsule koje sadrže vredne informacije o prošlim ekosistemima, njihovom biodiverzitetu, promenama stanovništva i genetskoj evoluciji, rekla je ona.
Sara Bolijus veruje da će naučnici proučavanjem ovih organizama moći da saznaju više o uslovima u kojima su prvobitno živeli, kao što su salinitet vode, temperatura i nivo kiseonika.
-Činjenica da smo uspeli da ponovo aktiviramo tako stare alge samo je prvi korak ka razvoju „oruđa za vaskrsenje“ u Baltičkom moru, dodala je Bolijus. „Sada možemo da sprovodimo laboratorijske eksperimente koji nas „vraćaju u prošlost“ u različite faze razvoja Baltičkog mora“.
(sputnikportal.rs)
BONUS VIDEO - PONUDA NA SAJMU AUTOMOBILA: Pogledajte kako izgledaju novi modeli
Preporučujemo

NAUČNO ISTRAŽIVANjE: Na šta ukazuju dokazi o neravnomernoj distribuciji vode na Mesecu
15. 04. 2025. u 00:30

DžEJ DI VENS UDARIO NA ZELENSKOG: To što on radi je apsurdno
U INTERVJUU za internet portal UnHerd , američki potpredsednik Džej Di Vens nazvao je napade ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na SAD „neproduktivnom retorikom“ i „apsurdnim“.
15. 04. 2025. u 10:27

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

"SINA SMO SAHRANILI U NIKŠIĆU" Željko Samardžić o najvećoj životnoj tragediji: "To je bila tuga za sve nas"
PEVAČ progovorio o bolnoj temi.
15. 04. 2025. u 10:18
Komentari (0)