OTKRIĆE KOJE ZBUNJUJE ARHEOLOGE: Cipele za džinove pronađene kod Hadrijanovog zida

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

15. 07. 2025. u 00:00

ARHEOLOZI su otkrili zalihu neobično velikih cipela u ruševinama vojnog utvrđenja iz prvog veka duž Hadrijanovog zida - kamene prepreke duge 117 kilometara koja je nekada štitila severozapadnu granicu Rimskog carstva od upada.

ОТКРИЋЕ КОЈЕ ЗБУЊУЈЕ АРХЕОЛОГЕ: Ципеле за џинове пронађене код Хадријановог зида

Foto: Jutjub/Lindybeige

 Ovo otkriće postavlja nova pitanja o životima i poreklu stanovnika utvrđenja.

Džinovske kožne đonove arheolozi su nedavno pronašli u tvrđavi Magna, među 34 para obuće, uključujući radne čizme i obuću za bebe. Otkrića pomažu da se stvori slika o životu muškaraca, žena i dece koji su nekada živeli u tom delu Engleske, tik južno od škotske granice. Osam takvih cipela dužine su više od 30 centimetara (broj obuće 49) je daleko veće od proseka čak i po današnjim standardima. Izazivaju sumnju da su neuobičajeno visoki vojnici čuvali ovu tvrđavu na krajnjoj granici carstva.

Poređenja radi, prosečna rimska cipela pronađena u obližnjem utvrđenju bila dugačka oko 25 centimetara. "Razmatrali smo različita objašnjenja - možda su to bile zimske cipele, možda su ljudi u njih stavljali punjenje ili nosili više pari čarapa. Ipak, kako smo nalazili sve više različitih stilova, čini se da su to zaista bili ljudi sa veoma velikim stopalima", pojašnjavaju stručnjaci, a piše Si-En-En.

KO JE NOSIO DžINOVSKE CIPELE

Dužina izuzetno velikih cipela iz Magne ukazuje da su ih mogli nositi ljudi neobično visokog rasta. U Vindolandi, samo 16 od preko tri hiljade cipele bilo je dužine više od 30 centimetara.

Rimski vojni priručnici često opisuju idealnog regruta kao visokog oko 173-175 centimetara, kažu istraživači. Ipak, vojnici raspoređeni oko Hadrijanovog zida dolazili su iz svih krajeva ogromnog carstva, donoseći raznolike fizičke karakteristike.

Ostaje nejasno zašto bi baš Magna zahtevala vojnike izuzetnog rasta.

Zanimljiv podatak je taj da natpisi na zidovima i oltarima tvrđave beleže naseljavanje hamijskih strelaca iz današnje Sirije, dalmatinskih planinskih vojnika iz Hrvatske i Srbije i Batavijana iz današnje Holandije, ali trajanje boravka svake grupe ostaje nepoznato. Po nalogu rimske vojske, jedinice su često napuštale tvrđavu ka udaljenim regionima, a u žurbi su ostavljale cipele, odeću i druge predmete u okolnim rovovima.

Kako bi sastavili identitete vlasnika cipela, istraživači će analizirati tragove habanja. Svaki otisak stopala može poslužiti kao osnova za rekonstrukciju. Povezati cipele sa stvarnim ljudskim ostacima, međutim, biće teško. Rimljani u blizini Hadrijanovog zida uglavnom su kremirali mrtve, obeležavajući grobove nadgrobnim pločama. Sve kosti koje su ostale u blizini najčešće potiču od neprijateljskih, ilegalnih ili slučajnih sahrana.

Do sada, nekoliko kostiju pronađenih na lokalitetu bilo je previše mekano i raspadnuto da bi pružilo bilo kakve informacije, ali tim nastavlja potragu za novim grobnim mestima. Keramika i drugi artefakti takođe mogu pomoći u datiranju i povezivanju sa poznatim vremenskim periodima okupacije.

(rt.rs)

BONUS VIDEO - Potraga za delovima tela kod Lazarevca

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

EPSKI SKANDAL: Isplivao snimak, žreb za Svetsko prvenstvo namešten!? (VIDEO)