ZAŠTO SE ČEŠĆE ZALJUBLJUJEMO TOKOM PROLEĆA? Svetlost i optimizam „hrane“ sezonu ljubavi

Bojana Jovanović

12. 05. 2026. u 06:45

Čini nam se da se, sa prvim toplim, dužim danima i prijatnim večerima, ne menja samo pejzaž oko nas, već i način na koji posmatramo ljude.

ЗАШТО СЕ ЧЕШЋЕ ЗАЉУБЉУЈЕМО ТОКОМ ПРОЛЕЋА? Светлост и оптимизам „хране“ сезону љубави

Foto: Depositphotos/Deklofenak

Ulice postaju življe, razgovori duži, a slučajni susreti češći. Mnogi od nas osećaju da proleće donosi neku vrstu unutrašnjeg buđenja. Zato nije slučajno što se ovo godišnje doba često povezuje sa ljubavlju, odnosno zaljubljivanjem. Mada na prvu zvuči kao poetska ideja, mnogobrojna istraživanja i mišljenja stručnjaka pokazuju da iza „prolećne zaljubljenosti“ zapravo stoji kombinacija hemije u mozgu, hormonskih promena, ponašanja i društvenih okolnosti.

Verujemo da vam to ne padne odmah na pamet, ali zaljubljivanje je, pre svega, biološki proces. Kada osetimo privlačnost prema nekome, aktiviraju se delovi mozga zaduženi za nagradu i motivaciju.

Telo počinje da luči dopamin, oksitocin i noradrenalin, neurotransmitere i hormone koji upravljaju našim raspoloženjem, motivacijom, povezivanjem i reakcijama na stres. Dopamin je „hormon nagrade“ i motivacije, oksitocin je „hormon ljubavi“ i povezivanja, dok je noradrenalin ključan za fokus, pažnju i borbu protiv stresa.

Psihološkinja Keli Bordner i biolog Rejčel Džefri, iz Amerike, poručuju: „Ljubav je jedno od najkompleksnijih ljudskih osećanja, ali mnogi njeni aspekti mogu se objasniti osnovnim psihološkim i biološkim procesima“, dok internista Džošua Mosdejl dodaje:

„Dopamin ima ključnu ulogu, ali i noradrenalin i oksitocin značajno doprinose osećaju uzbuđenja i povezanosti.“ Ovaj proces utiče na našu percepciju, osoba koja nam se dopada deluje zanimljivije, privlačnije i „posebnije“ nego što bi delovala u neutralnim okolnostima. Istovremeno, dolazi do smanjenja kritičkog razmišljanja, što objašnjava zašto zaljubljeni često idealizuju partnera.

Foto freepik.com/marymarkevich

SEZONSKE PROMENE I PRIVLAČNOST

Jedan od najvažnijih razloga zašto se zaljubljujemo baš u proleće leži u uticaju svetlosti na naš organizam. Tokom zime, kraći dani i manjak sunčeve svetlosti dovode do povećanog lučenja melatonina (hormona sna) i smanjene proizvodnje serotonina. Kao rezultat toga javlja se umor, bezvoljnost i povlačenje u sebe. Sa dolaskom proleća, dolazi do obrta: povećava se nivo serotonina, smanjuje se melatonin, raste energija i budnost. Baš kao što američka psihološkinja Vensi Volš ističe: „Sve počinje u proleće – ljudi su aktivniji, više vremena provode napolju i otvoreniji su za nove kontakte“. Ove promene direktno utiču na našu spremnost da komuniciramo, upoznajemo nove ljude i ulazimo u odnose.

No, proleće menja i način na koji se predstavljamo drugima. Svi se više krećemo, više vremena provodimo napolju i više pažnje posvećujemo svom izgledu. Tada neverbalna komunikacija dolazi do izražaja: češći su kontakti očima, otvoreniji govor tela, spontaniji osmesi. Istraživanja pokazuju da upravo ovi suptilni signali često imaju veću ulogu u privlačnosti nego same reči. Proleće, zapravo, pojačava njihovu vidljivost i učestalost.

SPOJ ROMANTIKE I NAUKE

Mada ljubav često doživljavamo kao misteriju, nauka pokazuje da ona zapravo ima svoje zakonitosti. Proleće ne stvara ljubav samo po sebi, ali stvara savršene uslove da se ona razvije. Više svetlosti, više energije, više ljudi i više optimizma zajedno čine snažan okidač za emocije. Možda je zbog toga dovoljno da nam se u prolećnom popodnevu pogledi sa nekim sretnu na trenutak duže nego inače, i da se u tom kratkom susretu pojavi osećaj da počinje nešto novo.

UZBUĐENjE I POGREŠNO PRIPISIVANjE EMOCIJA

Veoma zanimljiv psihološki fenomen koji se često javlja u proleće je tzv. „pogrešno pripisivanje uzbuđenja“. To znači da osećaj uzbuđenja koji potiče iz okruženja (sunce, kretanje, nova iskustva) možemo pripisati osobi koja je pored nas. Psihološkinja Erika Hart sa Američkog univerziteta to objašnjava na ovaj način:

Reč je o kombinaciji hemije u mozgu, hormonskih promena, ponašanja i društvenih okolnosti

„Mozak koristi dopamin kao signal nagrade, pa često povezujemo prijatna osećanja sa ljudima koji su u tom trenutku prisutni.“ Zato se simpatije češće javljaju tokom šetnji, putovanja ili druženja, situacija koje su tipične za proleće. Uz to, proleće drastično menja društvenu dinamiku. Mahom izlazimo iz zatvorenih prostora i više vremena provodimo među drugim ljudima, što dovodi do većeg broja poznanstava, češćih slučajnih susreta, intenzivnijeg društvenog života.

Psiholozi ističu da učestali kontakti povećavaju šanse za razvijanje emocija – fenomen poznat kao „efekat izloženosti“. Što češće viđamo neku osobu, veća je verovatnoća da će nam postati bliska.

Foto: Wavebreak Media LTD / Wavebreak / Profimedia

EFEKAT NOVOG POČETKA UZ SPREMNOST NA PROMENE

Naše „zaljubljivo“ godišnje doba ima i snažan simbolički značaj, ono označava novi ciklus. Taj osećaj utiče i na naše odluke. Bihejvioralna naučnica Keti Milkman iz Vorton škole tvrdi da su ljudi skloniji da započnu nove ciljeve kada osete da počinje nova faza.

To uključuje i ljubavne odnose. U proleće smo: otvoreniji za nove ljude,   spremniji da izađemo iz zone komfora, hrabriji u izražavanju emocija.

Međutim, tada se u većoj meri dešavaju i raskidi. Zanimljivo je da proleće nije samo vreme novih ljubavi, već i period kada mnogi okončavaju stare veze. Među glavnim razlozima za to su povećana potreba za promenom, dobijanje više samopouzdanja i želja za novim iskustvima. Sve ovo dodatno povećava „tržište emocija“ – više slobodnih ljudi znači više potencijalnih novih veza.

Zanimljivo je da je ovo i period u kom mnogi okončavaju stare veze

Ne treba zanemariti ni kulturni faktor. U književnosti, filmu i muzici, proleće se vekovima povezuje sa ljubavlju, buđenjem i romantikom. Ova simbolika utiče na naša očekivanja i ponašanje. Kada već u startu verujemo da je „proleće vreme ljubavi“, veća je verovatnoća da ćemo obraćati pažnju na potencijalne partnere, tumačiti signale kao romantične, biti otvoreniji za emocije. Drugim rečima, kultura dodatno pojačava ono što biologija već pokreće.

Pitate se da li je prolećna ljubav intenzivnija od ostalih? Stručnjaci smatraju da ove ljubavi često deluju snažnije, ali nisu nužno i trajnije. Razlog je kombinacija hormona, energije i spoljašnjih stimulansa. Emocije su tada brže, intenzivnije, izraženije.

Ali njihova dugoročnost ipak zavisi od drugih faktora, kompatibilnosti i međusobnog razumevanja.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

SKANDAL: Makron izgubio živce na samitu i počeo da viče