UZBUNA ZBOG PLASTIKE KOJA ZAGAĐUJE: Hitne diskusije u UN za globalno suzbijanje toksičnog otpada
Ujedinjene nacije ubrzano vode diskusije koje imaju za cilj stvaranje međunarodnog sporazuma za suzbijanje plastičnog otpada, jednog od najraširenijih, ali i najopasnijih zagađivača životne sredine.
Foto: JKP
Rezolucija o okončanju zagađenja plastikom koju je usvojila Skupština UN za životnu sredinu (UNEA) postavlja diplomatski okvir, ali i vremenski rok za članice UN da pregovaraju o sporazumu o sprečavanju i smanjenju globalnog plastičnog otpada.
Predsednik UNEA Espen Bart Ejde nazvao je rezoluciju, koja je jednoglasno usvojena u martu 2022. godine, najznačajnijim međunarodnim sporazumom o životnoj sredini od Pariskog sporazuma o klimi.
Osnovana je radna grupa predstavnika, koja se prvi put sastala u maju, kako bi organizovala međuvladin komitet koji će izraditi nacrt sporazuma do kraja 2024. Za sporazum ovog obima obično je potrebno između pet i deset godina da se pregovara.
Ali, ovaj ubrzani vremenski okvir podstiče komitet da brzo uspostavi standarde o izveštavanju, finansijama i upravljanju otpadom, sve dok se balansiraju nacionalne agende zemalja o trgovini i ekonomiji.
Plastika je glavni izvor zagađenja u svetskim okeanima.
Otprilike 76 procenata sve plastike proizvedene između 1950. i 2017. godine postalo je otpad, a većina je odbačena na deponijama ili u morsu. Neke vrste plastike se mogu reciklirati, ali većina se može reciklirati samo nekoliko puta pre nego što se kvalitet pogorša do te mere da plastika postane neupotrebljiva.
Danas se svake godine proizvede oko 400 miliona tona plastičnog otpada - što je cifra koja će se udvostručiti do 2040. Prema studiji koju je objavila kompanija Science Advances, ambalaža proizvoda čini većinu plastičnog otpada (141 milion tona), ili više nego trostruko otpad sledećeg najvećeg sektora, tekstilne industrije (42 miliona tona).
Slična studija je otkrila da Kina, Indija i Filipini proizvode najviše loše upravlja otpadom, koji ima veći rizik od ulaska u okean, uglavnom zbog loše infrastrukture za upravljanje otpadom. Međutim, zemlje sa visokim dohotkom su istorijski stvarale više plastičnog otpada i često ga izvoze u zemlje sa niskim i srednjim prihodima. Plastični otpad predstavlja veliku pretnju za život u moru.
Istraživači takođe brinu da se hemikalije u konzumiranoj mikroplastici mogu nakupiti u ljudskom telu i izazvati bolesti kao što je rak. Proizvodnja plastike, od koje se veliki deo dobija od fosilnih goriva, takođe doprinosi emisiji ugljenika i klimatskim promenama.
Ujedinjene nacije predviđaju da će emisije gasova staklene bašte povezane sa životnim ciklusom plastike činiti 15 procenata globalnih emisija ugljenika do 2050. godine, u odnosu na tri procenta danas.
Skoro sve zemlje su potpisale Bazelsku konvenciju iz 1989. godine koja ima za cilj da ograniči zemlje sa višim prihodima da izvoze opasan otpad, uključujući plastiku, u one sa nižim prihodima. Čak i tako, neke zemlje, uključujući Sjedinjene Države, nikada nisu ratifikovale sporazum i nastavljaju da izvoze plastični otpad.
Pokrenute su i druge globalne inicijative, uključujući Kampanju za čista mora Programa UN za životnu sredinu i inicijativu Svetske trgovinske organizacije (STO) 2020. za promovisanje cirkularne ekonomije za plastiku - sistema u kojem su proizvodi dizajnirani da budu prenamenjeni bez stvaranja otpada.
Međutim, njihov uticaj na plastični otpad je ograničen. Kampanja Čista mora omogućava zemljama da odluče o svom nivou posvećenosti, a inicijativa STO sporo napreduje jer članice pozivaju na veću transparentnost u vezi sa podacima o plastici i više razmene tehnologije.
Preporučujemo
Na korak do strateških pregovora: Makron najavio moguće vojne vežbe Francuske i Poljske
21. 04. 2026. u 12:59
RAT NA BLISKOM ISTOKU: Varniči pred istek primirja na Bliskom istoku, Iranska delegacija zasad nije otputovala na pregovore
21. 04. 2026. u 07:41 >> 12:42
Sada je definitivno puklo savezništvo SAD i Ukrajine: Zelenski uradio nešto nezamislivo
UKRAJINSKO rukovodstvo, nakon više od godinu dana napora da održi stabilne odnose sa administracijom predsednika SAD Donalda Trampa, javno je priznalo krah dosadašnjeg partnerstva.
20. 04. 2026. u 20:41
Mađar bi da hapsi Putina i Netanjahua: "Zakon je jasan, to je obaveza"
BUDUĆI mađarski premijer Peter Mađar izjavio je da će se njegova zemlja ponovo pridružiti Međunarodnom krivičnom sudu i biti spremna da sprovodi naloge za hapšenje, uključujući i onaj koji se odnosi na izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
20. 04. 2026. u 20:04
Koliku penziju ima Angela Merkel? Brojka će vas iznenaditi! A to nije kraj - jedna stvar donela joj bogatstvo
ANGELA Merkel u penziji živi bolje nego ikad!
20. 04. 2026. u 12:46
Komentari (0)