"MORAM DA NAGLASIM..." Putin raskrinkao namere Zapada
ZEMLjE kolektivnog Zapada pokušale su da iskoriste doktrinu ljudskih prava za rušenje suvereniteta drugih država i jačanje svoje dominacije, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Foto: Tanjug/AP
- Moram da naglasim da je postojeća velika kriza (u oblasti poštovanja ljudskih prava) nastala kao posledica stalnih pokušaja zemalja kolektivnog Zapada da doktrinu ljudskih prava upotrebe za urušavanje suvereniteta država i osiguranje svoje dominacije - navodi se u pozdravnom govoru ruskog predsednika Vladimira Putina učesnicima Međunarodne konferencije u Moskvi, posvećene 75. godišnjici usvajanja Opšte deklaracije o ljudskim pravima.
Putin je takođe naglasio da je detaljan i konstruktivan dijalog na temu ljudskih prava koji se očekuje na konferenciji veoma potreban, „s obzirom na to da su se tokom mnogo godina u ovoj oblasti nagomilale ozbiljne protivrečnosti koje zahtevaju ozbiljno promišljanje i rešavanje“.
On je još primetio da su međunarodne institucije pokazale svoju angažovanost u sukobu u Donbasu i Novorusiji.
- Nažalost, tokom cele istorije sukoba u Donbasu i Novorusiji, međunarodne institucije kao što su Savet za ljudska prava Ujedinjenih nacija, Savet Evrope i druge od kojih se očekuje da garantuju i promovišu ljudska prava, pokazale su svoju pristrasnost i nesposobnost da reše probleme sa kojima se suočavaju - naglasio je ruski lider.
Predsednik je istakao da je, imajući u vidu „očiglednu pristrasnost“ ovih organizacija, Rusija bila prinuđena da se odrekne članstva u njima.
(Sputnjik)
BONUS VIDEO: SUSRET O KOME SE PRIČA: Putin pokazuje Kim Džong Unu nove objekte na kosmodromu "Vostočni"
Preporučujemo
AMERIKA ŽELI RUSKE RESURSE Oliver Stoun: Rusija je po dolasku Putina postala jača
20. 11. 2023. u 13:05
NE SME DA USPE U SVOM CILjU Šolc: Putin mora da učini prvi korak i povuče trupe
18. 11. 2023. u 14:29
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (1)