KO JE BIO HENRI KISINDŽER? Politički vizionar ili ratni huškač

HENRI Kisindžer, često opisivan kao jedan od najuticajnijih američkih diplomata i državnika, rođen je 27. maja 1923. u Firtu u Nemačkoj. Njegovo ime je postalo sinonim za globalnu diplomatiju, a njegova karijera obuhvata period velikih međunarodnih promena i izazova.

КО ЈЕ БИО ХЕНРИ КИСИНЏЕР? Политички визионар или ратни хушкач

Foto: EPA

Kisindžerovo porodično poreklo oblikovali su Drugi svetski rat i nacistički progon Jevreja. Sa porodicom se preselio u Sjedinjene Države 1938. godine, gde je započeo svoje visoko obrazovanje na Harvardu. Njegova intelektualna snalažljivost i analitički pristup brzo su ga istakli kao perspektivnog mladog stručnjaka u oblasti međunarodnih odnosa. Prvi značajan korak u njegovoj karijeri bio je da postane savetnik za nacionalnu bezbednost pod predsednikom Ričardom Niksonom 1969. godine. Tokom svog mandata, Kisindžer je igrao ključnu ulogu u oblikovanju američke spoljne politike tokom Hladnog rata. Njegova sposobnost da donosi teške odluke i vodi diplomatske pregovore dovela ga je do ključnih trenutaka, uključujući vođenje politike detanta između SAD i Sovjetskog Saveza.

Jedan od najpoznatijih momenata u Kisindžerovoj karijeri bilo je potpisivanje sporazuma o kontroli naoružanja „SALT I” 1972. godine, koji je bio pokušaj da se smanje nuklearne tenzije između dve supersile. Njegova uloga u mirovnim pregovorima u Vijetnamu i potpisivanju Pariskog sporazuma 1973. takođe su ostavili dubok trag na međunarodne odnose.

Nobelova nagrada za mir, koju je Kisindžer dobio 1973. godine, bila je priznanje za njegove napore u postizanju sporazuma i smanjenju vojnih sukoba. Međutim, ista nagrada naišla je na kritike zbog vojnih operacija koje su prethodile diplomatskim dostignućima, kao što je bombardovanje Kambodže tokom rata u Vijetnamu. Nakon boravka u Beloj kući, Kisindžer je nastavio karijeru kao diplomata, obavljajući funkciju državnog sekretara pod predsednikom Džeraldom Fordom. Njegova uloga u postizanju sporazuma između Izraela i Egipta (Kemp Dejvidski sporazum) 1978. dodatno je produbila njegovu reputaciju mirnodopskog pregovarača.

Međutim, Kisindžerova karijera nije bila bez kontroverzi. Kritičari ga optužuju da podržava diktatorske režime u cilju očuvanja američkih interesa, dok drugi dovode u pitanje etičke aspekte njegovog spoljnopolitičkog delovanja. Uprkos kontroverzama, Henri Kisindžer ostaje važna ličnost u svetskoj diplomatiji, čije su odluke i dostignuća oblikovali međunarodnu scena tokom ključnih trenutaka.

Kisindžer je, podsećamo, preminuo u svom domu u Konektikatu u 101. godini, saopštila je konsultantska kuća Kisindžer asošiejts.

BONUS VIDEO: NAPETO U STEJT DEPARTMENTU - Srpska novinarka postavila Mileru nezgodno pitanje

(Klix)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

UDARNO: Zelenski tvrdi da je Lukašenko prihvatio ultimatum

UDARNO: Zelenski tvrdi da je Lukašenko prihvatio ultimatum

KOMUNIKACIONA oprema za koju Ukrajina tvrdi da je pomagala u podršci ruskim napadima dronova sa teritorije Belorusije prestala je da radi, rekao je predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski novinarima danas, nekoliko dana nakon što je izdao ultimatum beloruskom predsedniku Aleksandru Lukašenku.

24. 06. 2026. u 18:41

Komentari (2)

Klimatske promene su odgovornost svih aktera društva