"KOSOVIZACIJA GRČKE I OTOMANSKI ČAJ U ANKARI" Grčki portal nakon Ramine posete: Malo ko zna ka kakvoj nacionalnoj katastrofi idemo

Танјуг

14. 05. 2024. u 08:19

GRČKI portal "Odbrana" (militaire.gr) ocenio je, nakon sastanka grčkog premijera Kirijakosa Micotakisa i turskog premijera Redžepa Tajipa Erdogana, da malo ko zna ka kakvoj nacionalnoj katastrofi ide ta zemlja, ističući u prvi plan to što će stranka premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija najverovatnije biti u vladajućoj koaliciji u Severnoj Makedoniji.

КОСОВИЗАЦИЈА ГРЧКЕ И ОТОМАНСКИ ЧАЈ У АНКАРИ Грчки портал након Рамине посете: Мало ко зна ка каквој националној катастрофи идемо

Foto: Tanjug/AP photo

U autorskom tekstu Panajotisa Pavlosa "Kosovizacija Grčke i otomanski čaj u Ankari" ističe se da ono što verovatno malo ko zna jeste da premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti, koga izvestiteljka Saveta Evrope, Grkinja i sestra grčkog premijera Dora Bakojani podržava za članstvo tzv. Kosova u članstvo SE, ima svoju stranku u Skoplju "Vredi", kao i da će ta stranka najverovatnije biti deo nove vladajuće koalicije u Severnoj Makedoniji na čelu sa krajnje desničarskom VMRO DPMNE Gordane Šiljanovske, nove predsednice Severne Makedonije.

Autor navodi da je poseta albanskog premijera Edija Rame u Atini nezabeležena u istoriji bilateralnih odnosa balkanskih zemalja, kao i da je autobuse pune kosovskih i Albanaca iz Albanije organizovala prištinska Kancelarija za vezu u Atini.

Foto: Tanjug/AP photo

Grčka vlada je poslednjih dana više puta ponovila da je poseta Rame Atini privatna i da nema zvanični karakter. Kako se navodi, malo ko zna da je dok je gradonačelnica Atine bila Dora Bakojani njen sin Kostas Bakojani, a nećak Kirijakosa Micotakisa, u oblasti Galaci, gde je smeštena Kancelarija Prištine, postavio ulične table na kojima piše "Kancelarija Kosova".

Foto: Tanjug/AP photo

Kao još jedan problem autor navodi i to što je Micotakis prilikom sastanka sa Erdoganom dao brojne "hvalospeve" Erdoganu, dok turski predsednik ne samo da nije pokazao nikakvu emociju, već je prešao na salvu realpolitike ponavljajući i ukazujući na strateške pretenzije Turske prema Grčkoj.

"U svom neslaganju sa turskim predsednikom, grčki premijer je delovao kao dobar izdanak buržoazije koja je, bukvalno smešnim (gradskim) učtivostima i gotovo otupelim tonom glasa, pokušavala da omami sultana, izlažući mu seriju grčkih ustupaka Turskoj, skoro kao dar pomirenja, koja je brat blizanac pomirenja", navodi se u autorskom tekstu.

BONUS VIDEO:

VUČEVIĆ U BANATSKOM DVORU: Premijer u obilasku najvećeg podzemnog skladišta gasa

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

KARLEUŠA OTKRILA CECI ISTINU O SNAJI: Nije ostala ravnodušna na reči o Veljku i Bogdani