"JESTE LI RAZMIŠLJALI O POSLEDICAMA?" Veliko upozorenje bivšeg predsednika Francuske
ZAPAD treba da nastavi dijalog sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, izjavio je bivši predsednik Francuske Nikola Sarkozi, izrazivši ozbiljnu sumnju u neophodnost slanja vojske u Ukrajinu i istakavši da ne može da zamisli rat Rusije i Francuske.
Foto: Shutterstock/Ilustracija
- Što se tiče slanja vojnih snaga, dozvolite mi da izrazim ozbiljnu sumnju. Ne mogu da zamislim rat između zemlje Tolstoja i zemlje Balzaka. Jesmo li razmišljali o posledicama? - rekao je on u intervjuu listu „Figaro“.
Prema njegovim rečima, pogrešno je pokušati objasniti uzroke ukrajinskog sukoba „jednostrano i uskogrudo“.
- Ukrajina je most između slovenskog i zapadnog sveta. Njena uloga je da nastavi da bude spona ta dva sveta koji su različiti, ali treba da koegzistiraju. Kijev je prva prestonica Rusije, Ukrajinci i Rusi su vekovima živeli zajedno, u Ukrajini ima desetine miliona ljudi koji govore ruskim jezikom. Sve to čini da je ovo pitanje još složenije, a ne jednostrano i usko kako ga neki objašnjavaju. Možemo i moramo da vodimo dijalog sa ruskim predsednikom - poručio je Sarkozi.
Prema njegovim rečima, svet „pleše na ivici vulkana“ i vojna retorika je krajnje opasna.
- Ukoliko budemo čekali da jedna od strana poklekne da bi se okončao rat, onda treba biti spreman na eksploziju sa dramatičnim posledicama. Smetenost, uzrujanost i neodređenosti mogu stvoriti uslove za katastrofalnu erupciju. Vreme je da počnu ozbiljni razgovori. Kako možemo da stvorimo uslove za mirne odnose Rusije i njenih suseda? Kako možemo vratiti Evropljanima ulogu lidera na njihovom kontinentu? - upitao je nekadašnji francuski predsednik.
On je naglasio da su jedini koji zaista pričaju Kinezi i Amerikanci i dodao da se ne može razmišljati binarno.
- Biti oštar sa Putinom znači rizikovati direktne i oštre pregovore sa njim, a ne uvlačiti se u ratni vrtlog sa nepredvidivim posledicama - zaključio je bivši francuski predsednik.
Govoreći o bezbednosnim garancijama Ukrajine, Sarkozi je rekao da zapadne zemlje mogu da osiguraju bezbednost Ukrajine bez njenog ulaska u EU i NATO.
On je dodao da je protiv pridruživanja Ukrajine Evropskoj uniji
- Ova opsesija širenjem je prvenstveno američka, jer što se više EU širi na istok, to više slabi njena autonomija i raste njena zavisnost od Sjedinjenih Američkih Država - primetio je političar.
On je napomenuo da pristupanje Ukrajine EU „ni na koji način neće rešiti njene probleme sa Rusijom“.
- Možemo savršeno da osiguramo bezbednost Ukrajine snažnim međunarodnim garancijama, a da ne dođe do njenog ulaska u NATO. Isto je i sa EU: ona može imati snažno partnerstvo sa Ukrajinom, bez njenog ulaska - ocenio je bivši predsednik.
S tim u vezi, on je pozvao „da se ne pravi ista grešku kao sa Turskom, obećavajući joj ulazak u EU, u šta niko nije verovao“.
Prethodno je aktuelni lider Francuske Emanuel Makron izjavio da ne isključuje mogućnost slanja vojske u Ukrajinu, ako Rusija probije linije fronta i ako to Kijev bude tražio. Prema njegovim rečima, mnoge zemlje su se saglasile sa pristupom Francuske o potencijalnom slanju vojske u Ukrajinu.
(Sputnjik)
Preporučujemo
UKRAJINSKI GENERAL U ŠOKU: Šta će 60 posto oficira Generalštaba u rovovima?
29. 05. 2024. u 21:39
"PUTIN IMA PRAVO DA UDARI NA TERITORIJU NATO-A" Neočekivana izjava stigla sa Zapada
29. 05. 2024. u 20:50
POLOVNI HRVATSKI "RAFAL" SE POKRAVIO ČIM JE POLETEO: Hitno morao da prekine let
JEDAN od borbenih aviona „Rafal“ Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva morao je u četvrtak da prekine planirani let zbog tehničkih problema koji su se pojavili pri poletanju.
16. 01. 2026. u 21:12
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
Šta znači kad je na Krstovdan VEDRO I VETROVITO
KRSTOVDAN, koji se obeležava 18. januara, jedan je od onih praznika u srpskoj tradiciji koji tiho, ali snažno povezuje veru, prirodu i čoveka. Iako često ostaje u senci Bogojavljenja, Krstovdan u narodnom pamćenju nosi jednaku simboliku, kao dan kada se sudbina godine “zapečati”, a voda, vetar i nebo postaju glasnici onoga što dolazi.
18. 01. 2026. u 11:39
Komentari (0)