ISPLOVILA KINESKA ARMADA: Peking poslao nosač aviona i još 59 ratnih brodova u ključnu oblast (VIDEO)

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

01. 02. 2025. u 07:00

SATELITSKI snimci od 31. januara pokazuju da je Mornarica Narodnooslobodilačke vojske rasporedila jedan nosač aviona, jedno plovilo obalske straže i 58 brodova pomorske milicije u oblasti oko ostrva Pag-asa.

ИСПЛОВИЛА КИНЕСКА АРМАДА: Пекинг послао носач авиона и још 59 ратних бродова у кључну област (ВИДЕО)

Foto: Depositphotos

 Ovo raspoređivanje je posebno vredno pažnje s obzirom na strateški značaj ostrva.

Ostrvo Pag-asa (poznato i kao ostrvo Thitu) nije samo jedno od ključnih ostrva u spornom arhipelagu Spratli, već predstavlja i strateško dobro za svaku zemlju koja pokušava da uspostavi dominaciju nad Južnim kineskim morem. Južno kinesko more je jedna od najprometnijih pomorskih trgovačkih ruta na svetu, kroz koje prolazi oko 30% globalne trgovine.

Kako region ostaje žarište geopolitičkih tenzija, Pag-asa igra važnu ulogu kao vojno i logističko čvorište koje može pružiti kritične operativne prednosti.
Ostrvo se nalazi na oko 480 kilometara od Tajvana, 450 kilometara od Vijetnama i oko 500 kilometara od kontinentalne Kine, što ga stavlja u srce regiona u kojem regionalne i globalne sile pomno prate svaki potez.

Za razliku od Kine, koja se oslanja na veštačka ostrva, Pag-asa je prirodna kopnena masa sa strateški značajnom pistom dužine 1,3 km. Ovo ne samo da pruža mogućnosti za vojnu avijaciju, već nudi i prednost za vazdušnu i pomorsku dominaciju u regionu.

Dok Kina gradi vojne baze na veštačkim ostrvima kao što su greben Mišif i greben Subi, Pag-asa, pod filipinskom kontrolom, ostaje u kritičnoj poziciji da se suprotstavi kineskoj hegemoniji u Južnom kineskom moru.

Strateški, ostrvo predstavlja važan vojni koridor za praćenje i zaštitu trgovačkih puteva, kao i zaštitu resursa poput nafte i prirodnog gasa koji se nalaze u spornim vodama oko Spratlisa.

Kina polaže pravo na skoro ceo arhipelag Spratli, stavljajući zemlju u direktnu konfrontaciju sa međunarodnim zakonima i teritorijalnim zahtevima njenih suseda. Ostrvo Pag-asa je tako postalo ne samo fizička već i simbolična tvrđava za Filipine, jačajući njihovu poziciju protiv kineskih ambicija.

Za Tajvan, koji kontroliše ostrvo Taiping, strateški balans u regionu ostaje osetljiv, jer Pag-asa nudi pogodniju platformu za praćenje vojnog napretka Kine.
Kao deo šire borbe u Južnom kineskom moru, Pag-asa je više od izolovanog ostrva. To je ključna vojna i logistička tačka koja pruža stratešku prednost svakoj naciji koja je sposobna da je kontroliše.

Usred sve većeg kineskog uticaja i jakih teritorijalnih pretenzija, ovo ostrvo ostaje jedno od primarnih bojnih polja za buduće geopolitičke sukobe u regionu.
Prisustvo nosača aviona, obalske straže i milicije može biti taktika za kontrolu i praćenje ovih kritičnih pomorskih puteva, obezbeđivanje dominacije nad morem i omogućavanje brzog reagovanja ako je potrebno.

Kina bi mogla da koristi ove brodove da stvori zonu zabrane (ulaska) oko ostrva Pag-asa, što bi zakomplikovalo operacije drugih nacija, posebno SAD, u slučaju sukoba. Prisustvo nosača, obalske straže i milicije omogućava Kini da izvrši misije odvraćanja potencijalnih pretnji ili uljeza u njene teritorijalne pretenzije.

Nosač aviona nudi mogućnost projektovanja vojne moći i demonstracije snage, dok obalska straža i milicija mogu da vrše redovne patrole, obezbeđujući stalno prisustvo i kontrolu nad područjem. Ovo bi takođe mogao biti metod vršenja kontrole nad ribolovnim resursima i potencijalnim nalazištima prirodnih resursa u regionu.

Pored toga, iz filipinske perspektive, prisustvo kineskih vojnih snaga u blizini ostrva Pag-asa moglo bi da bude strategija za vršenje političkog i vojnog pritiska na Filipine da odustanu od svojih zahteva ili barem ograniče svoje vojne i civilne aktivnosti u regionu. Ovo takođe može uključivati mešanje u infrastrukturne projekte, u kontekstu poboljšanja infrastrukture ostrva.

U ovom trenutku nema konkretnih informacija o tačnoj svrsi velikog pomorskog prisustva u blizini ostrva Pag-asa. Od pomorskih vežbi do pokazivanja sile, pa čak i potencijalne invazije, mogućnosti ostaju ogromne.

Poslednjih godina, Mornarica Narodnooslobodilačke vojske (PLAN) izvela je nekoliko vežbi koje su uključivale značajno povećanje snaga u određenim regionima, što podseća na situaciju u blizini ostrva Pag-asa od 31. januara 2024. Jedan značajan primer desio se u leto 2022. kada se PLAN angažovao u velikim manevrima u Istočnom kineskom moru.

Tokom ovih vežbi, koje su održane sredinom jula 2022, kineske pomorske snage, uključujući nosače aviona, razarače i pomoćne brodove, bile su koncentrisane u blizini ostrva Senkaku, koja su sporne teritorije na koje polažu pravo i Kina i Japan. Ova demonstracija sile protumačena je kao demonstracija kineske sposobnosti da projektuje moć i potvrdi svoje teritorijalne pretenzije u regionu.

Još jedan značajan događaj odigrao se u Južnom kineskom moru krajem 2023. godine, tačnije oko 15. novembra, kada je PLAN izveo zajedničku vojnu vežbu u kojoj je učestvovala ogromna flota u blizini arhipelaga Spratli. Operacija je uključivala mešavinu pomorskih brodova, aviona i brodova pomorske milicije, pokazujući koordinisani napor da se simulira kontrola nad spornim vodama.

Vežba je bila posebno vredna pažnje jer se poklopila sa povećanim diplomatskim tenzijama između Kine i nekoliko zemalja jugoistočne Azije oko pomorskih granica i potraživanja resursa. Ovaj prikaz mornaričke snage smatran je strateškim potezom za jačanje pretenzija Kine sa “devet crtica” (granična linija) u Južnom kineskom moru.

Početkom 2024. godine, pre incidenta u blizini ostrva Pag-asa, 8. februara je bila još jedna značajna grupa kineskih pomorskih plovila u blizini Paraselskih ostrva. Ova operacija nije uključivala samo PLAN već i značajan broj brodova kineske obalske straže i čamaca pomorske milicije, stvarajući ogromno prisustvo sa ciljem da odvrati sve suparnike u toj oblasti.

Vežba je bila deo kineske tekuće strategije za normalizaciju svog vojnog prisustva u ovim spornim vodama, efektivno dovodeći u pitanje status kvo i suprotstavljajući se odlukama međunarodnog pomorskog prava koje su ranije bile protiv ekspanzivnih zahteva Kine.

Ovi slučajevi vojnog jačanja PLAN-a nisu izolovani događaji, već deo šireg obrasca samouverenog ponašanja u pomorskim regionima u kojima Kina ima teritorijalne sporove.

Svaka vežba ima višestruke svrhe: testira sposobnosti i spremnost kineskih pomorskih snaga, šalje poruku regionalnim rivalima o rešenosti Kine da odbrani svoje tvrdnje i potencijalno zastrašuje druge nacije da preispitaju svoje aktivnosti u ovim oblastima.
Međunarodna zajednica pažljivo prati ove poteze, jer oni imaju implikacije na regionalnu stabilnost, slobodu plovidbe i širu geopolitičku ravnotežu u azijsko-pacifičkom regionu.

(bulgarianmilitary.com/Bojko Nikolov)

BONUS VIDEO - PIJAN VOZIO 200 NA SAT PO SURČINU: Presretači zaustavili džip kanadskih tablica

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

HIDROENERGIJA I NJEN ZNAČAJ: Ključna uloga vode u obnovljivim izvorima energije