HOĆE LI TRAMP BITI "GROBAR" EVROPSKE UNIJE? Ishod sukoba imaće duboke posledice po međunarodne odnose

Boris Subašić

02. 03. 2025. u 07:00

TRAMPOVA predsednička administracija nezabeleženom brzinom i odlučnošću izaziva političke, vojne i ekonomske tektonske promene na međunarodnom nivou izazivajući utisak da se dešava "interkontinentalni državni udar" usmeren na globalističke elite u Evropskoj uniji.

ХОЋЕ ЛИ ТРАМП БИТИ ГРОБАР ЕВРОПСКЕ УНИЈЕ? Исход сукоба имаће дубоке последице по међународне односе

Foto: Shutterstock

- Trampov povratak na vlast nije samo promena u američkoj politici - to je fundamentalni izazov evropskom establišmentu i ideološkim osnovama poretka posle Drugog svetskog rata. Naredne godine će odrediti da li će zapadni svet krenuti ka nacionalističkom modelu zasnovanom na suverenitetu koji predvodi Tramp, ili će nastaviti putem progresivnog globalizma koji zastupaju evropske elite. Ishod ovog sukoba imaće duboke posledice po međunarodne odnose, bezbednost i sam identitet Zapada. Ideološka podela između Donalda Trampa i evropskog političkog establišmenta predstavlja jedan od najznačajnijih preloma u savremenoj zapadnoj politici - kaže Petar Milutinović, istraživač na Institutu za evropske studije.

On ukazuje i da se čvrsto uvezane globalističke elite u SAD i EU neće predati bez borbe.

- Da li će Tramp uspeti da demontira ovaj sistem zavisiće od toga sa kolikim otporom će se suočiti i domaćih i međunarodnih aktera. Ako evropski lideri ne uspeju da se prilagode svetu u kome SAD više ne igraju svoju tradicionalnu ulogu, možda će se naći u borbi da održe svoj uticaj u geopolitičkom pejzažu koji se brzo menja. Naredne godine će odrediti da li će zapadni poredak evoluirati kako bi se suočio sa novim izazovima ili će se urušiti pod teretom sopstvenih kontradikcija - smatra Milutinović.

lična arhiva

Petar Milutinović, istraživač Instituta za evropske studije

On podseća da je međunarodni poredak posle Drugog svetskog rata uspostavljen kroz institucije kao što su Ujedinjene nacije, Evropska unija i NATO, koje su bile temelj globalne dominacije Zapada a SAD su stavljale u središte ogromne mreže saveza.

- Od 1945. SAD su delovale kao primarni garant liberalnog međunarodnog sistema, što je uključivalo održavanje bezbednosnih saveza, finansiranje međunarodnih organizacija i promovisanje globalne slobodne trgovine. NATO, osnovan 1949, obezbedio je vojnu dominaciju SAD u Evropi, dok su UN obezbedile platformu za međunarodnu diplomatiju pod američkim uticajem. EU, prvobitno zamišljena kao ekonomska zajednica, postepeno se proširila u politički entitet. Rezultat je bio svetski poredak u kome su SAD obezbeđivale određen stepen stabilnosti čineći saveznike zavisnim od svog vođstva. Povratak Trampa na mesto predsednika signalizira suštinsku promenu ovakvog sistema. Njegov pristup, koji karakteriše skepticizam prema međunarodnim institucijama i davanje prioriteta nacionalnom suverenitetu u odnosu na globalno upravljanje, preti da demontira mnoge strukture koje su decenijama definisale zapadnu moć - kaže Milutinović.

Foto AP

Trampisti ne žele da finansiraju odbranu EU koja zloupotrebljva američku moć

Sličnu prognozu dao je nedavno i visoki ruski diplomata Aleksandar Jakovenko:

- Amerika zatvara svoju globalnu imperiju jer više ne služi njenim nacionalnim interesima - čemu se mučiti? To je preskupo koštalo zemlju u celini, ali posebno domicilnu Ameriku i njenu srednju klasu. Štaviše, u okvirima "vouk" kulture, demokrate su se ustremile na istorijski utemeljen, tradicionalni američki identitet, što je zapretilo da "rastapanjem" zemlje u globalističkom projektu, blago rečeno, sa nejasnom listom njegovih korisnika. Sada je fokus na obnovi temelja američke ekonomske i tehnološke moći, kako bi zauzeli mesto "prvog među jednakima" na svetskoj rang-listi, uz korišćenje prednosti koje SAD i dalje imaju, pre svega statusa dolara. Evropa tu nema nikakvu ulogu: njena budućnost je već njen problem, dovoljno je da kupuje tečni prirodni gas iz škriljaca.

Milutinović naglašava da Trampova spoljnopolitička doktrina "Amerika na prvom mestu" znači da SAD žele da snose samo one troškove održavanja globalnog poretka koji joj donose direktne koristi. Još tokom prvog mandata on je smanjio američka finansijska davanja za NATO i uz pretnju da SAD neće braniti zemlje koje ne plaćaju obaveze prema Alijansi naterao evropske saveznike da povećaju troškove za odbranu. Takođe, povukao je SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma, Trans-pacifičkog partnerstva i Iranskog nuklearnog sporazuma.

Foto: Tanjug/AP

Razlaz sa EU Tramp je najavio još u prvom mandatu

- Tramp NATO smatra zastarelim, UN irelevantnim, a izrazio je otvoreni prezir prema EU. Ako ispuni pretnje da će se povući ili smanjiti podršku NATO, Alijansa bi se mogla suočiti sa egzistencijalnom krizom. Evropske članice, posebno Nemačka i Francuska, dugo su se oslanjale na američku vojnu moć kao sredstvo odvraćanja od spoljnih pretnji. Neangažovane SAD bi primorale ove zemlje da dramatično povećaju svoje budžete za odbranu, ili da traže alternativne bezbednosne aranžmane. Realnost je da EU nema vojnu koheziju i finansiranje da zameni NATO u kratkom roku i ako Brisel ne uspe da se prilagodi Trampovoj politici, rizikuje da postane sve irelevantnija u globalnoj politici. Bez podrške SAD, evropski projekat bi mogao da se fragmentira - ukazuje Milutinović.

On naglašava da ideološka podela između Trampa i evropskog političkog establišmenta predstavlja jedan od najznačajnijih preloma u savremenoj zapadnoj politici.

RAVNOTEŽA SNAGA NA BALKANU

TRAMPOVO potcenjivanje elita EU pokazala je njegova politika prema Ukrajini, kojoj je uskratio vojnu pomoć i najavio prekid rata posle direktnih američko-ruskih pregovora, bez učešća evropskih režima koji su podstrekavali sukob.

- S obzirom na to da Rusija konsoliduje svoje dobitke i da Evropa nije u stanju da popuni prazninu koju su ostavile SAD, Ukrajina rizikuje da bude podeljena, neutralizovana ili napuštena, bilo kroz prisilno mirovno rešenje ili zamrznuti konflikt. To bi bilo jedno od najznačajnijih geopolitičkih pomeranja, signalizirajući povratak diplomatiji velikih sila, gde su manje nacije ponovo na milosti većih globalnih igrača. Smanjenje privrženosti SAD NATO i slabljenje uticaja EU moglo bi da promeni ravnotežu snaga na Balkanu, nudeći Beogradu retku šansu da efikasnije zastupa svoje interese. Međutim, ovaj prozor mogućnosti će zahtevati pažljivo diplomatsko balansiranje - ističe Milutinović.

- Trampova vizija daje prioritet nacionalnom suverenitetu, tradicionalnim vrednostima i odbacivanju multilateralnog upravljanja. S druge strane, evropske elite - posebno one u Francuskoj, Nemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu - nastoje da podrže globalistički okvir izgrađen na ekonomskoj integraciji, progresivnoj socijalnoj politici i vojnom intervencionizmu. Ova konfrontacija nije samo političko neslaganje, to je bitka oko samog identiteta Zapada. Trampovo odbacivanje multilateralnih institucija, skepticizam prema klimatskim politikama i protivljenje "progresivnim društvenim agendama" direktno su u suprotnosti sa politikom koju vode lideri EU. Zato njegov povratak mnogi u Evropi vide kao egzistencijalnu pretnju liberalno-globalističkom modelu koji je decenijama dominirao zapadnom upravom - kaže Milutinović.

Foto Tanjug/AP

Trampisti se bore protiv imigracije koju globalisti podržavaju

On objašnjava da je Trampov pogled na svet ukorenjen u ideji da nacije treba da deluju u sopstvenom interesu, a ne da se potčine globalnoj upravi.

- Dok EU sebe vidi kao model za globalno upravljanje, nju Tramp vidi kao birokratsku prepreku koja ograničava nacionalni suverenitet. On je preokrenuo LGBT+ politiku u SAD uspostavljajući američki zakon koji priznaje samo dva biološka pola i snažno se protivi masovnoj migraciji, tvrdeći da ona narušava nacionalni identitet i podriva tradicionalne vrednosti. Evropske elite, posebno u Nemačkoj i Francuskoj, promovisale su pak "progresivne politike" kao ključne elemente svog upravljanja. To uključuje rodnu senzitivnost u zvaničnim dokumentima, državno finansiranu podršku multikulturalizmu i agresivno sprovođenje kvota rodne jednakosti i različitosti. Ova kulturna bitka je više nego simbolična - ona predstavlja dublji ideološki rat oko onoga što definiše zapadnu civilizaciju - ukazuje Milutinović.

OBUZDAVANjE KINE

FOKUS Trampove spoljne politike biće na obuzdavanju Kine, ukazuje ruski diplomata Aleksandar Jakovenko:

- Nasilno obuzdavanje je malo verovatno, jer je iskustvo ukrajinskog sukoba otkrilo prirodu rata između sila jednakih po vatrenoj i tehnološkoj moći. Tramp za to očigledno nije raspoložen. Jer, do 2030, prema američkim procenama, Kina će u tom pogledu, uključujući i strateško naoružanje, biti u rangu sa SAD. Ekonomska i tehnološka izolacija takođe nema perspektive. Kako je primetio predsednik Putin, Amerikanci su sa ovim zakasnili 15 godina. Ostaje im da pažljivo upravljaju veoma značajnom trgovinskom i ekonomskom međuzavisnošću dve zemlje, koja je rezultat 40 godina globalizacije.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

NEVIĐEN SKANDAL! Sportisti masovno vraćaju olimpijske medalje osvojene u Parizu