NEMCI VAGAJU VEĆE NAORUŽAVANJE: Stav Amerike da Evropa mora sama da brine o svojoj bezbednosti trgnuo Berlin

Ивана Станојевић
Ivana Stanojević

04. 03. 2025. u 13:23

BERLIN, kako kaže Klaudija Major iz Fondacije nauka i politika, "mora da prizna da se njegov najvažniji saveznik pretvorio u bezbednosni rizik za Evropu". Dok se najjača ekonomija Starog kontinenta trudi da, posle nedavnih preveremenih izbora, sastavi novu koalicionu vladu pod demohrišćanskim kancelarom Fridrihom Mercom, na njenom političkom parketu razbuktala se rasprava o novom naoružavanju države.

НЕМЦИ ВАГАЈУ ВЕЋЕ НАОРУЖАВАЊЕ: Став Америке да Европа мора сама да брине о својој безбедности тргнуо Берлин

Foto: Profimedia

Amerika je već duže vreme nepouzdana, ocenjuje ugledni politikolog Karlo Masala i dodaje da "SAD u dogledno vreme neće biti pouzdan partner Evropi kad je reč o vrednostima i interesima". U izjavi za državni radio Dojčlandfunk, on je, ipak, dodao da će "Sigurno u nekim slučajevima Vašington imati više zajedničkih interesa s Nemačkom, nego s drugim eurozemljama".

Pošto je Berlin, po Mercovim rečima, šokiran najpre stavom novog američkog predsednika Donalda Trampa da Evropa sama treba da drži uzde svoje bezbednosti, a potom i njegovim ponašanjem prema ukrajinskom predsedniku Vladimiru Zelenskom, koje je nedvosmisleno pokazalo da SAD, bar privremeno, pušta Kijev niz vodu, domaći političari upozoravaju da je došlo vreme da se uzdaju u se i u svoje kljuse.

- Naredna nemačka vlada imaće veliku odgovornost u evropskoj politici. Zajedno sa Poljskom i Francuskom sačinjavaće trio zemalja koji će biti odlučujući za uspostavljanje stabilnosti u Evropi - poručio je Lars Klingbajl, šef nemačkih socijaldemokrata (SPD) koji ulaze u buduću vladu i za kog se šuška da će biti šef diplomatije.

Svađu u Ovalnoj sobi Bele kuće, Klingbajl je nazvao pozivom na buđenje. I zaista Nemačka diskutuje o, gotovo do juče, nezamislivoj temi, ogromnom finansijskom programu koji bi osposobio Bundesver da, zajedno s ostalim evropskim saveznicama, odbrani zemlju bez asistencije SAD.

Taj program bi morao i da uračuna sredstva koja bi nadoknadila potpuni ili delimični izostanak američke podrške Ukrajini. Pominju se sume od 400 milijardi evra, iako je nedavno bilo reči o upola manjoj sumi. To Nemačka ne može da finansira iz budžeta, pa bi morala da se zaduži preko granice propisane Ustavom, odobrava Bundestag, dvotrećinskom većinom. Problem je što u novom sazivu takve većine nema, jer 150 mesta pripada desnim suverenistima Alternative za Nemačku (AfD), a tu je i Levica. Vreme ističe, jer novi Bundestag mora da se okupi najkasnije 24. marta.

Šolc i Merc

SUTRA će se bivši kancelar Olaf Šolc sastati sa naslednikom Fridrihom Mercom, da bi se dogovorili o narednim potezima. Među glavnim pitanjima jedno je od izrazitog značaja - kako da se Nemačka sama pobrine za svoju bezbednost, o kojoj su od 1945. pretežno brinule Sjedinjene Države.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

OGLASIO SE ŠEŠELJ: Labuđi pev prozapadne opozicije