MUTNO PRAŽNJENJE EVROPSKIH FONDOVA: Izveštaj Evropskog revizorskog suda o netransparetnosti u finasiranju nevladinih organizacija u Uniji

Revizori EU kritikovali su finansiranje nevladinog sektora unutar ove zajednice država.

МУТНО ПРАЖЊЕЊЕ ЕВРОПСКИХ ФОНДОВА: Извештај Европског ревизорског суда о нетранспаретности у финасирању невладиних организација у Унији

Foto: Goran Čvorović

Istaknuto je da nema dovoljno transparentnosti o tome kako se troši novac koji EU uplaćuje NVO. Izveštaj, koji je podnela članica Revizorske komisije litvanska konzervativna političarka Lajma Andrikjene, izazvao je podele među evropskim političkim partijama.

Dok suverenistička desnica hvali zaključke ističući da su NVO podržavale protestne akcije u različitim državama protiv vlasti i nacionalnih interesa, levica s druge strane smatra da izveštaj ide naruku konzervativnim snagama i izražava bojazan da bi sada to moglo da utiče na rad ovih organizacija po važnim pitanjima, kao što su odbrana sloboda ugroženih aktivista ili zaštita klime.

U izveštaju Evropske revizorskog suda se navodi da u finsiranju NVO unutar 27 članica od strane EU nedostaje transparentnost i naglašava da ima poboljšanja, ali da informacije ostaju neprecizne i nepotpune. 

Dodaje se i da Evropska komisija nije uspela da na pravi način otkrije određene finansirane aktivnosti na terenu, kao što je lobiranje. Štaviše, naglašeno je da nedostatak aktivne provere poštovanja evropskih vrednosti od strane NVO rizikuje da naruši ugled EU.

POD LUPOM OD "KATARGEJTA"

Ističe se da nevladine organizacije i druge organizacije civilnog društva omogućavaju građanima da učestvuju u demokratskom razvoju evropskih politika kroz stalni dijalog, koji mora biti transparentan. Donosioci javnih odluka su dužni da polažu račune, a građani moraju da znaju kome i za koje svrhe se dodeljuju sredstva EU, kako se koriste i da li primaoci poštuju vrednosti Unije, kaže se između ostalog u izveštaju i navodi da je interes javnosti za jačanje zahteva o transparentnosti za nevladine organizacije porastao od skandala „Katargejt” 2022. godine.

- Transparentnost je neophodna za kredibilno učešće nevladinih organizacija u kreiranju politike EU. Iako se situacija donekle poboljšala od naše poslednje revizije, i dalje je nejasna, pri čemu informacije o finansiranju koje je EU dodeljivala nevladinim organizacijama, posebno za lobiranje, nisu ni pouzdane ni transparentne – istakla je Lajma Andrikijene.

Navodi se da su od 2021. do 2023. godine NVO dobile 7,4 milijarde evra, od čega 4,8 milijardi evra od EK i 2,6 milijardi od država članica, u okviru ključnih unutrašnjih politika EU, uključujući koheziju, istraživanje, migraciju i politiku zaštite životne sredine. Međutim, revizori skreću pažnju da ove brojke ne treba uzimati kao potpune, jer ne postoji pouzdan pregled evropske potrošnje na NVO. Izveštaj podvlači da se nformacije objavljuju fragmentirano, što narušava transparentnost i otežava analizu da li su sredstva EU preterano koncentrisana u malom broju NVO, a ugrožava i pravilno razumevanje uloge koju ove organizacije imaju u politikama EU.

Istaknuto je i da EK prikuplja više informacija o finansiranju nevladinih organizacija od strane EU, ali da njihovo objavljivanje još uvek nije optimalno. Štaviše, države članice ne prate o ovom finansiranje i ne izveštavaju o njemu, a očekivana regulatorna poboljšanja ne zahtevaju od njih da prijave plaćanja. Izveštaj se bavio i definicijom pojma NVO koji, kako je naglašeno, varira od zemlje do zemlje EU i retko je sadržan u nacionalnom zakonodavstvu. EU je 2024. godine u suštini definisala NVO kao neprofitnu organizaciju nezavisnu od javnih vlasti.

- Ova definicija označava korak napred, ali sama po sebi ne može da osigura ispravnu klasifikaciju NVO u sistemu finansijske transparentnosti Unije – stoji u izveštaju.

U dokumentu se još kaže da se organizacije same izjašnjavaju da li su NVO, a EK ne proverava važne aspekte njihovog statusa, kao što su, na primer, da li javni organi vrše značajan uticaj na njihova upravljačka tela ili se služe komercijalnim interesima svojih saradnika. Navodi se tako primer jednog velikog istraživačkog instituta koji je registrovan kao nevladina organizacija iako je njegovo upravno telo bilo sastavljeno isključivo od predstavnika javnih vlasti.

EK takođe nije jasno objavila informacije o aktivnostima podizanja svesti koje sprovode NVO i koje se finansiraju iz grantova EU. Rečeno je da je tek tokom ove revizije Evropskog revizorskog suda EK izdala smernice u kojima se navodi da sporazumi o subvenijama ne bi trebalo da zahtevaju od primalaca da se ne angažuju u aktivnostima lobiranja kod evropskih institucija. Takođe, upravljači fondovima EU ne istražuju proaktivno potencijalno kršenje vrednosti EU od strane NVO kao što su vladavina prava i ljudska prava, već se uglavnom oslanjaju na izjave pod zakletvom. Postoji i nedostatak provere izvora finansiranja, koji bi mogli da pruže korisne informacije o ljudima koji stoje iza NVO.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

PRE TAČNO 113 GODINA POTONUO JE TITANIK: Jedan od čudom preživelih je potom postao olimpijski šampion - i to posle neverovatnih dešavanja