ZA MERCA KILO "VRUĆIH KROMPIRA": Budući šef vlade najbolje se kotira kod socijaldemokrata, u očima ostalih rejting mu pada

Ивана Станојевић
Ivana Stanojević

04. 05. 2025. u 19:35

SVEČANI vojni oproštaj bivšeg nemačkog kancelara Olafa Šolca, zakazan za sutra, praktično je i uvod u izbor njegovog naslednika, za kog je jedini kandidat demohrišćanin, Fridrih Merc. Kancleramt u Berlinu dobiće novog stanara, kako je najavljeno, u utorak, 6. maja. Dva događaja, prvi u organizaciji Bundesvera, drugi u Bundestagu, označiće novu eru u državnom vrhu ove zemlje. Istovremeno, Nemačka se suočava sa svojevrsnim presedanom, da vladu formiraju demohrišćani, pobednici na februarskim parlamentarnim izborima dok, s druge strane, desni suverenisti okupljeni oko Alternative za Nemačku (AfD), već imaju veći rejting od njih.

ЗА МЕРЦА КИЛО ВРУЋИХ КРОМПИРА: Будући шеф владе најбоље се котира код социјалдемократа, у очима осталих рејтинг му пада

Foto: Profimedia

Činjenica da im "beže" samo za procenat, ne menja suštinski ništa, naročito kad se zna da je rastući trend popularnosti, prisutan još od zatvaranja glasačkih kutija i da se očekuje njegovo trajanje. Osim toga, još jedan presedan krasi predstojeće konstituisanje nove administracije. Vladu će, naime, osim Hrišćansko-demokratske unije (CDU) koja je, dakle, po popularnosti već zbrisana sa prvog mesta, činiti i socijaldemokrate, čiji je izborni rezultat, zapravo bio njihov rekordni krah!

Sve ovo, u situaciji kad bi Nemačka mogla da izgubi epitet najjače evropske ekonomije, usled inflacije i pada standarda, energetske krize i rastuće nezaposlenosti s jedne, a manjka radne snage s druge strane, dovodi buduću vlast u veoma nezavidan položaj. Još nisu preuzeli kormilo državnog broda, a već u rukama drže vruć krompir, zapravo, čitav kilogram!

Za treću nevolju, zaslužan je sam Merc. Ni po njega, naime, stvari ne stoje veselo. Još nije ni zaseo na funkciju, a već vuče "repove". Još tokom predizborne kampanje, mnogi sunarodnici gledali su ga kritički, njegov imidž bio je, blago rečeno, osrednji, dok sada ubrzano gubi reputaciju pa će, kako komentarišu pojedini tamošnji mediji, mandat započeti takozvanom kancelarskom kaznom, odnosno, svojevrsnom stigmom koja ne uliva poverenje. A, ono je ionako već poprilično urušeno i pre inauguracije.

Tokom koalicionih pregovora, naime, reputacija lidera CDU je nastavila da trpi, piše magazin Štern, koji podseća da najnovije sondaže javnog mnjenja pokazuju da tek svaki peti Nemac (21 odsto) smatra da je budući kancelar pouzdan. To je za devet procentnih poena manje nego lane u avgustu, a tri procentna poena manje nego u januaru.

Ovo pokazuje karakterističan profil, koji agencija Forsa sastavlja za vrhunske političare, u nepravilnim intervalima. Poređenja radi, na saveznim izborima 23. februara, za CDU/CSU je glasalo 28,5 odsto. Merc sada samo po jednom kriterijumu ima više od polovine biračkog tela, 61 odsto Nemaca smatra da govori razumljivo. Jedva 40 odsto Nemaca smatra ga jakim liderom, a samo 27 odsto kaže da zna šta ljude pokreće.

Presuda unije birača njegove CDU i sestrinske bavarske Hrišćansko-socijalne partije(CSU), prirodno je znatno pozitivnija. Tako, oko 71 odsto pripisuje Mercu veštine vođenja, a 79 odsto kompetenciju. Ali budući kancelar je, takođe, izgubio kredibilitet među svojim pristalicama, pa ga samo 53 odsto smatra vrednim poverenja, što je osam procentnih poena manje nego u januaru. Merc jedino može donekle da se pohvali stavom glasača budućeg koalicionog partnera, jer ga 40 odsto pristalica SPD sada smatra kompetentnim (što je 11 procentnih poena više nego ranije), a 18 odsto pouzdanim (devet procentnih poena više).

Merc je, svojevremeno, najavio da će "prepoloviti" AfD. Trenutno, međutim, ima velike muke da u taj cilj ubedi svoje sledbenike, baš kao što slabo uspeva da ih ubedi u bilo šta, budući da ga jakim liderom smatra tek 14 odsto njih, kompetentnim, 13 odsto, a političarem od poverenja - samo tri odsto!

Zadaci nove vlade su, međutim, gigantski: rešavanje problema migracija, pokretanje ekonomije, preuzimanje vodeće uloge u Evropi, pošto je Tramp srušio transatlantski most te stoga, mnogo, mnogo milijardi za Bundesver i Ukrajinu. Obnoviti železnicu i auto-puteve, smanjiti siromaštvo, samo su još neki od urgentnih zadataka za budućeg kancelara.

Kako se bira kancelar?

SAVEZNOG kancelara predložiće sutra i formalno, savezni predsednik Frank-Valter Štajnmajer, a izabraće ga Bundestag, bez rasprave. U prvoj fazi izbora, potrebna je apsolutna većina glasova, takozvana "kancelarska većina" od 630 parlamentaraca koliko sada ima Bundestag. Ako to ne bude u prvom krugu, sledi drugi krug glasanja. Bundestag ima 14 dana da izabere drugog kandidata za kancelara. Broj glasačkih listića nije ograničen. I ovde je neophodna apsolutna većina. Ako i ova druga faza bude neuspešna, parlament mora odmah ponovo da glasa u trećoj fazi. Izabran je onaj, ko dobije najviše glasova (relativna većina). U suprotnom, raspisuju se ponovni izbori.

Ako je kancelar izabran apsolutnom većinom, predsednik ga mora imenovati u roku od sedam dana. Ako dobije samo relativnu većinu, predsednik mora da ga imenuje u roku od sedam dana, ili da raspusti Bundestag.

U nemačkim propisima postoji jedna specifičnost, a to je da Bundestag može da izrazi nepoverenje predlogu predsednika države za kancelara i da izabere drugog. U istoriji Nemačke, to se dogodilo samo jedanput. Helmut Kol, došao je na kancelarsku funkciju putem ovog takozvanog konstruktivnog glasanja o nepoverenju. Godine 1982. izabran je za naslednika Helmuta Šmita.

Svečani vojni oproštaj

VOJNA počast, kojom će se sutra federalna administracija oprostiti od odlazećeg kancelara Olafa Šolca, održaće se na platou ispred Ministarstva odbrane u Berlinu. Svečano vojno povečerje, kako piše Dojče vele, potiče iz oslobodilačkih ratova (1813-1815). Tada se praktikovao takozvani "capfenštrajh", što znači bukvalno "udarac po čepu", a posle toga pevala se kratka večernja pesma.

Sam izraz, potiče s kraja 16. veka. Takvim udarcem po čepu bureta, davan je znak za početak povečerja. Od tog trenutka, gostioničari nisu smeli da služe piće, a kmetovi su morali da se povuku u svoje šatore. Bilo je zabranjeno sve, osim tišine. Kralj Fridrih Vilhelm Treći je, rukovodeći se običajem u ruskoj vojsci, avgusta, 1813. godine naredio da se i u njegovim trupama, posle večernje ceremonije, izgovara molitva.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

SADA JE SVE JASNO! Poznato kada Šej Gildžes Aleksander i Nikola Jokić odmeravaju snage, evo koji su termini utakmica Denvera i Oklahome