RAT U UKRAJINI: Rusi iskoristili bombu FAB-500
RAT u Ukrajini – 1.192. dan.

Andriy Andriyenko/Ukraine's 65th Mechanised Brigade via AP
Udar dronovima
Ukrajinska vojska dronovima je napala selo Uborki u Brajnskoj oblasti Rusije, jedan civil je ranjen, rekao je gubernator oblasti Aleksandar Bogomaz.
Rusi iskoristili bombu FAB-500
Ruska vojska izvela je udar uz primenu četiri bombe FAB-500 na uporište ukrajinskih snaga kod Komara u volnovahovskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Sibiga: Kijev želi da vidi ruski dokument pre nego što odluči o pregovorima
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiga je izjavio da njegova zemlja želi da vidi dokument u kojem su izneti predlozi Rusije o mirovnom sporazumu pre nego što pošalje svoju delegaciju na pregovore u Istanbul.
Rusija je prethodno saopštila da se priprema da uputi tim pregovarača da se sastane sa ukrajinskom stranom 2. juna u Istanbulu, ali Kijev tek treba da potvrdi da li će učestvovati u pregovorima.
Sibiga, govoreći na zajedničkoj konferenciji za medije sa šefom turske diplomatije Hakanom Fidanom, koji je u poseti Kijevu, nije naveo da li će Ukrajina učestvovati u pregovorima.
"Kako bi naredni planirani sastanak bio svrsishodan, važno je da prethodno dobijemo dokument kako bi delegacija koja bi otišla na pregovore bila ovlašćena da razgovara o relevantnim stavovima", rekao je ukrajinski ministar novinarima.
On je dodao da Ukrajina do ovog trenutka nije dobila memorandum koji je očekivala od ruskih pregovarača, a u kojem su izneti njihovi predlozi za razmatranje na pregovorima.
Sibiga nije precizirao šta će Kijev da učini ako ne dobije ruski dokument, niti je odredio rok do kada bi trebalo da im se memorandum dostavi.
(Reuters)
Fidan: Turska želi da bude domaćin samita lidera Ukrajine, Rusije i SAD
Turska se nada da će Rusija i Ukrajina u najvećoj meri završiti rad na tehničkim pitanjima na svojim sledećim potencijalnim mirovnim pregovorima, izjavio je ministar spoljnih poslova te zemlje Hakan Fidan.
Fidan je na konferenciji za novinare u Kijevu rekao i da Ankara želi da bude domaćin samita lidera te dve zemlje nakon toga, uz prisustvo turskog i američkog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana i Donalda Trampa.
Kako je rekao razgovori koji su održani 16. maja između Rusije i Ukrajine u Istanbulu su bili prvi direktan kontakt između dve zemlje u poslednje tri godine i označavaju novi početak.
Dodao je da veruje da su dalji sastanci mogući između Ukrajine i Rusije.
Sastanak ruske i ukrajinske delegacije u Istanbulu trebalo bi da se održi 2. juna, iako ni jedna strana to nije potvrdila.
(Reuters)
Kremlj pozdravlja stav Trampove administracije o neširenju NATO-a
Moskva je zadovoljna što Vašington razume objašnjenja ruskog predsednika Vladimira Putina o neprihvatljivosti širenja NATO-a na granice Ruske Federacije, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
"Predsednik Putin dosledno prenosi svojim sagovornicima, uključujući i američke predstavnike, naš stav o neprihvatljivom širenju NATO-a na istok sa stanovišta strateških interesa Ruske Federacije", rekao je Peskov.
Takođe je dodao da ako govorimo o tako suptilnim nijansama ove teme, onda Kremlj ne bi želeo da ih javno raspravlja i ne bi želeo da razmenjuje bilo kakve stavove putem medija.
"Smatramo da je neophodno da se to uradi tokom zatvorenih kontakata", zaključio je portparol ruskog predsednika.
Specijalni izaslanik SAD za Ukrajinu Kit Kelog je ranije danas, izjavio da bi NATO mogao da prestane sa širenjem ka granicama Rusije. Prema njegovim rečima, predsednik SAD Donald Tramp je sposoban da donese odgovarajuću odluku.
(Izvestija)
Nedeljni brifing ruskog Ministarstva odbrane:
- Ruske snage oslobodile su Kondrašovku u Harkovskoj oblasti;
- Oružane snage Rusije oslobodile su za prethodnih nedelju dana 13 naselja;
- Ruska vojska kao odgovor na intenzivne napade Kijeva je za nedelju dana izvela pet grupnih i dva intenzivna napada na preduzeća vojno-industrijskog kompleksa Ukrajine;
- Ruska PVO sredstva oborila su tokom protekle nedelje avion MiG-29 vazdušnih snaga Ukrajine;
- Oružane snage Rusije izvele su uzvratne udare na ukrajinske vojne aerodrome, centar snaga za specijalne operacije i avijacije Službe za bezbednost Ukrajine;
- Oružane snage Ukrajine izgubile su tokom protekle nedelje više od 1.490 vojnika u zoni odgovornosti grupe „Sever“;
- Oružane snage Ukrajine izgubile su tokom prethodne nedelje više od 1.265 vojnika i tenk u zoni odgovornosti grupe snaga „Istok“;
- Oružane snage Ukrajine izgubile su više od 1.495 vojnika u zoni odgovornosti grupe snaga „Zapad“;
- Oružane snage Ukrajine izgubile su tokom prethodne nedelje više od 1.615 vojnika i tenk u zoni odgovornosti grupe snaga „Jug“,
- Oružane snage Ukrajine izgubile su u zoni odgovornosti grupe snaga „Centar“ više od 3.060 vojnika.

Rusija otvorila istragu zbog ukrajinskog napada na Kursk
Ruski Istražni komitet je saopštio da je pokrenuo krivični postupak zbog masovnog napada ukrajinskih oružanih snaga na Kursk, a koji je okarakterisao kao teroristički napad.
Zvanična predstavnica ruskog Istražnog komiteta, Svetlana Petrenko je za agenciju Tas rekla da je slučaj otvoren zbog krivičnog dela iz 2. člana Krivičnog zakona Ruske Federacije, odnosno zbog terorističkog čina.
Kako je naveo Istražni komitet, u noći 30. maja, ukrajinski vojnici su napali objekte civilne infrastrukture u Kursku koristeći dronove, u napadu su oštećeni bolnica i stambene zgrade, a muškarac je zadobio povrede od šrapnela kada su delovi drona pali na njegov automobil.
Odeljenje je navelo da su vojni istražitelji "otkrili fragmente letelice sa odgovarajućim oznakama i natpisima na ukrajinskom jeziku", kao i da je naloženo veštačenje eksploziva, dok je u toku identifikacija predstavnika Oružanih snaga Ukrajine umešanih u taj napad.
(Tanjug)
Dezerterstvo iz ukrajinske vojske dostiglo alarmantan nivo – šta stoji iza toga
U poslednjih pet meseci u Ukrajini je dramatično porastao broj slučajeva dezerterstva u vojsci — prema podacima iz Jedinstvenog državnog registra sudskih odluka, čak 25.508 vojnika napustilo je svoje jedinice bez dozvole.
Samo u januaru je registrovano skoro 5.000 slučajeva, a u aprilu preko 6.000, što ukazuje na stalan i zabrinjavajući trend. Ako se ovaj tempo nastavi, broj dezertera bi do kraja 2025. godine mogao dostići rekordnih 61.000, što je značajno više u odnosu na 35.750 iz 2024.
Pored rasta dezerterstva, u sudskim dokumentima se ukazuje i na neujednačeno postupanje prema uhvaćenim vojnicima. Naime, veliki broj njih izbegava kaznu zahvaljujući zakonskoj odredbi koja omogućava povratak u jedinicu bez krivičnog gonjenja ako im je to prvi prekršaj, uz saglasnost komandanta.
Ovakva praksa, iako usmerena na ublažavanje nedostatka ljudstva, dovodi u pitanje stabilnost i disciplinu u redovima ukrajinske vojske.
(Interfaks, Izvestija)
Kijev: Ruski dron pogodio lučki grad Izmail na granici sa Rumunijom
Ruske snage su tokom noći izvele napad dronom koji je ciljao ukrajinski grad Izmail, na granici sa članicom NATO-a Rumunijom, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Napad je pogodio Izmail, najveću ukrajinsku luku na Dunavu, na granici sa Rumunijom, koja se prostire sa druge strane reke.
Regionalni ukrajinski guverner je rekao da je u napadu dronom uništena pošta, ali da nije bilo žrtava.
Rojters nije mogao nezavisno da potvrdi izveštaj. Nije bilo neposrednih komentara iz Rusije o ovom napadu.
(Reuters)
Kelog otkriva stav SAD o Ukrajini i NATO-u – Rusija nije u zabludi
Izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa za Ukrajinu, Kit Kelog, izjavio je da je zabrinutost Rusije zbog proširenja NATO-a na istok opravdana i da Vašington ne želi da vidi Ukrajinu u vojnom savezu koji predvode Sjedinjene Američke Države.
Smatra da bi članstvo Ukrajine u NATO-u moglo samo dodatno podići tenzije sa Rusijom i ugroziti mirovni proces.
"To je opravdana zabrinutost", rekao je Kelog za američku mrežu Ej-Bi-Si, komentarišući medijske izveštaje da Rusija želi pisanu obavezu da se NATO neće širiti na istok kako bi uključio Ukrajinu i druge bivše sovjetske republike.
Istakao je da ulazak Ukrajine u NATO "nije na stolu".
"Rekli smo da nam ulazak Ukrajine u NATO nije na stolu, i nismo jedina zemlja koja to kaže - znate, verovatno bih vam mogao navesti još četiri zemlje u NATO-u, a potrebno je 32 od 32 da biste mogli da uđete u NATO", rekao je Kelog.
Ova strategija, dodaje, odgovara i Putinu koji je upravo sprečavanje ulaska Ukrajine u Alijansu koristio kao razlog za rat.
On je potvrdio da se očekuje da je "to jedno od pitanja koje će Rusija pokrenuti".
"Ne govore samo o Ukrajini, govore o Gruziji, govore o Moldaviji“, rekao je Kelog", dodajući da je odluka o stavovima SAD o proširenju NATO-a na američkom predsedniku.
(Reuters)
Ruska vojska dobila je na raspolaganje ukrajinski detektor dronova „saharok“, kao i mnoga druga sredstva komunikacije
SAD u UN: Putin bi trebalo da prihvati predlog o prekidu vatre u Ukrajini
Predstavnik Sjedinjenih Američkih Država u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija Džon Keli rekao je da je predlog te zemlje za prekid vatre u Ukrajini "najbolji mogući ishod za Rusiju", i da ruski predsednik Vladimir Putin treba da prihvati dogovor.
"Želimo da sarađujemo sa Rusijom, uključujući i ovu mirovnu inicijativu i ekonomski paket. Ne postoji vojno rešenje za ovaj sukob. Sporazum koji se sada nudi je najbolji mogući ishod za Rusiju. Predsednik Putin bi trebalo da prihvati sporazum", rekao je Keli, vršilac dužnosti zamenika američkog ambasadora, govoreći u Savetu bezbednosti.

Foto: Tanjug
Keli je istakao da je prvi korak SAD bio da iznesu predlog za trenutni, bezuslovni i sveobuhvatni prekid vatre, koji je Ukrajina prihvatila, dok se čeka saglasnost Rusije.
"Od tada pozivamo Rusiju da prihvati prekid vatre. Ako Rusija donese pogrešnu odluku da nastavi ovaj katastrofalni rat, Sjedinjene Države će morati da razmotre povlačenje iz naših pregovaračkih napora kako bi se okončao ovaj sukob", upozorio je Keli, dodajući da bi Vašington, takođe, mogao da uvede dalje sankcije Rusiji.
Keli je rekao da se, nakon što su Tramp i Putin razgovarali telefonom prošle nedelje, od Rusije sada očekuje da iznese listu uslova koja generalno opisuje njenu viziju prekida vatre u sukobu koji je počeo kada je Moskva izvršila invaziju na svog suseda u februaru 2022. godine.
"Procenićemo ozbiljnost Rusije u vezi sa okončanjem rata, ne samo po sadržaju te liste uslova, već, što je još važnije, po postupcima Rusije", rekao je Keli, osuđujući nedavne napade Rusije na Ukrajinu, za koje je rekao da ne pokazuju "želju za mirom".
SAD žele da Rusija pristane na sveobuhvatni 30-dnevni prekid vatre sa Ukrajinom na kopnu, u vazduhu, na moru i u kritičnoj infrastrukturi.
Prva runda direktnih razgovora između Rusije i Ukrajine 16. maja nije rezultirala postizanjem sporazuma o prekidu vatre - za koji je Moskva rekla da je nemoguće postići pre nego što se ispune određeni uslovi.

Foto: Tanjug/AP
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je u sredu da je Moskva sastavila memorandum u kom će izneti stav u vezi sa rešenjem u ratu u Ukrajini, ali je Ukrajina saopštila da Moskva još nije dostavila svoj predlog.
(Reuters)
Eksplozije u Vladivostoku, nema povređenih
U oblasti zaliva Desantnaja u Vladivostoku tokom noći su odjeknule dve eksplozije, u kojima nije bilo žrtava niti materijalne štete, saopštila je Komisija za borbu protiv terorizma Primorskog kraja.
"Rano jutros u Vladivostoku, prema saopštenju operativnih službi, dogodile su se dve eksplozije u oblasti zaliva Desantnaja. Na mesto događaja stigle su specijalne i hitne službe. Područje incidenta je blokirano, saobraćaj između zaliva Šamora i Ščitovaje je delimično blokiran", navodi se u saopštenju prenosi Interfaks.
Kako je saopšteno, preduzima se niz mera kako bi se osigurala bezbednost u području gde su se dogodile eksplozije. Detalji incidenta nisu otkriveni.
(Interfaks)
Harkov i Zaporožje pod udarom ruskih dronova – dvoje poginulih, više povređenih
Harkov i Zaporožje bili su u poslednja 24 sata meta masovnog udara ruskih dronova, a u napadima su poginule dve osobe, dok je šest ranjeno, potvrdili su ukrajinski zvaničnici.
Šef zaporoške Regionalne vojne administracije (OVA) Ivan Fedorov je kazao da su Rusi izveli 507 udara na 17 naselja u Zaporoškoj oblasti u protekla 24 sata, u kojima su dve osobe poginule, dok je pet ranjeno.
U Harkovu je tokom noći ruski dron pogodio prostor opštinskog komunalnog preduzeća, na mestu pogotka je izbio požar, a jedna osoba je ranjena, rekao je u objavi na Telegramu gradonačelnik tog grada Igor Terehov.
"Prethodno je, kao rezultat neprijateljskog napada na Harkov, zabeležen 'dolazak' osam bespilotnih letelica u Slobidskom okrugu", rekao je načelnik harkovske OVA Oleg Sinegubov, u objavi na Telegramu.
(Ukrinform)

Foto MO Rusije
Rudenko: Rusija se nada da će Kijev ozbiljno shvatiti pregovore u Istanbulu
Rusija se nada da će Kijev ozbiljno shvatiti pregovore u Istanbulu i iskoristiti priliku da postigne mirno rešenje krize, rekao je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko.
"Rusija je zainteresovana za brzo rešavanje sukoba u Ukrajini, to je još jednom potvrdio predsednik Vladimir Putin, koji je 10. maja izneo inicijativu za obnavljanje direktnih pregovora sa Kijevom, koji su prekinuti u proleće 2022. godine. Nadamo se da će kijevske vlasti ovog puta ozbiljno shvatiti ove pregovore i iskoristiti priliku da postignu mirno rešenje krize", saopštio je Rudenko na Desetoj međunarodnoj konferenciji "Rusija i Kina: Saradnja u novoj eri", prenosi agencija RIA Novosti.
Rudenko je, takođe, naglasio da je nedavni sastanak dve delegacije održan u Istanbulu omogućio da se dogovore praktični koraci za postizanje rešenja.
U sredu uveče, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je najavio da će se nova runda pregovora između Rusije i Ukrajine održati u ponedeljak, 2. juna, u Istanbulu.
Na njima, prema najavama, Moskva planira da predstavi memorandum o budućem mirovnom sporazumu, koji sadrži sve aspekte za prevazilaženje osnovnih uzroka sukoba.
Kako je saopštila zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova, Marija Zaharova, sastav ruske delegacije biće isti kao i u prethodnom krugu: pomoćnik predsednika Vladimir Medinski, zamenik načelnika Ministarstva spoljnih poslova Mihail Galuzin, načelnik Glavne obaveštajne uprave Generalštaba Oružanih snaga Rusije Igor Kostjukov i zamenik ministra odbrane Aleksandar Fomin.
Prvi sastanak predstavnika Moskve i Kijeva u poslednje tri godine održan je 16. maja u Istanbulu. Strane su se složile da sprovedu veliku razmenu zarobljenika - 1.000 za 1.000 - i da pripreme predloge o mogućnostima budućeg primirja.
(Tanjug)
Dan nakon što je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski posetio Berlin, još uvek se u javnosti spekuliše šta je sve dogovorio sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.
Merc nije potvrdio niti demantovao da će Nemačka poslati Ukrajini krstareće rakete "taurus", ali je tu mogućnost ostavio otvorenom. Zelenski je, takođe, rekao da je obećao Mercu da detalje dogovora neće iznositi u javnost.
Iz Bele kuće su, u međuvremenu, saopštili da se predsednik SAD Donald Tramp nada da će nova runda rusko-ukrajinskih pregovora 2. juna biti održana u Istanbulu, kao i da je od početka bio jasan u stavu da smatra da sukob treba rešiti za pregovoračkim stolom.
Zelenski, međutim, smatra da ruska strana obmanjuje jer nije ispunila dogovor iz prve runde da pošalje nacrt memoranduma o prekidu vatre, dok su iz Kremlja ocenili da je takav zahtev nekonstruktivan i da delegacije treba uživo o tome da razgovaraju u Turskoj.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, takođe, potvrdila je da će Rusija poslati članove iste delegacije u Istanbul, dok je turski ministar spoljnih poslova istakao da su dve strane ostvarile "skroman" napredak u pregovorima.
Za to vreme, ukrajinski premijer Denis Šmigalj izjavio je da je postignut dogovor da Međunarodni monetarni fond pošalje Ukrajini novu tranšu pomoći od oko pola milijarde dolara.
Preporučujemo

NIJE NI KUPILA KARTU, NA PLAŽI JOJ PONUDILI BESPLATNU VOŽNjU: Novi detalji tragične smrti Novosađanke u Budvi
TINEJDžERKA je, kako kaže njen blizak prijatelj, bila devojka puna života, imala je mnogo planova za budućnost, a tek je imala 19 godina, i ceo život je bio pred njom, a sada je čitava njena porodica zavijena u crno.
30. 05. 2025. u 14:42

UKRAJINA IZVELA JEDAN OD NAJVEĆIH NAPADA NA RUSIJU: Aerodromi u Moskvi zatvoreni, uništena važna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je tokom noći izvela jedan od najvećih napada dronovima od početka rata, gađajući više ciljeva na teritoriji Rusije. Zbog napada su moskovski aerodromi bili primorani da privremeno obustave rad, što je izazvalo haos u vazdušnom saobraćaju.
28. 05. 2025. u 09:45

POSTOJI DRUGI SNIMAK Koji je uzrok ponašanja devojke stradale u Budvi? Psiholog objašnjava: "Ekstremni strah i fokus da se pobegne"
"ZA TEZU da je beg iz situacije opasne sa suženom svešću više goovri o tome da se radi o ekstremnogm strahu koji može da se protumači kao panika. Ako nije dolazila u takve situacije ne možemo znati da li je sklona tome ako ne zna da li ima napad panike."
30. 05. 2025. u 13:33 >> 13:33
Komentari (0)