NOVAC ZA VOJSKU PRAVA MISLENA IMENICA U NATO: U Hagu danas počinje dvodnevni samit NATO, sutra se očekuje i Tramp
Na predstojećem dvodnevnom godišnjem samit NATO koji se danas otvara u holandskom gradu Hagu glavna tema je trebalo da bude povećanje doprinosa članica za vojni budžet.

Foto Tanjug/AP/Alex Brandon
Na ubeđivanje zbog toga u Hag sutra lično dolazi američki predsednik Donald Tramp. Ali, to će sada biti mnogo teže u trenutku kada su SAD započele vojne udare na Iran, i što će svakako biti centralna preokupacija.
Insistiranje na povećanju doprinosa u vojne budžete bilo je zasnovano pre svega kao reakcija na rusku opasnost iz ugla zapada, pod pretnjom Vašingtona da neće da brani one koji nedovoljno ulažu. Ali, sada je to u drugom planu, usred krize izazvane ratom s Iranom koja preti da zapali ceo svet.
Od kako je ponovo ušao u Belu kuću, Tramp insistira na tome da neće da plaća za druge, uz zahtev da 32 članice NATO podignu izdvajanja za naoružanje na čak 5 odsto BDP, umesto dosadašnjih 2 odsto, dok mnogi nisu dostigli ni taj prvi nivo proklamovan pre gotovo dve decenije. Jednostavno, tako nešto im je van finansijskih dometa, i zbog toga bi ionako zadužene države morale još da se uzajme. Zbog toga veliki broj lidera članica NATO smatra da je lestvica, jednostavno, postavljena previsoko.
- U Hagu ćemo se dogovoriti o cilju odbrambenih izdataka od pet odsto – uveren je, međutim, generalni sekretar NATO Mark Rute, koji je preuzeo funkciju početkom oktobra prošle godine i koji će po prvi put predsedavati godišnjim samitom.
NARANDžASTI ŠTIT
U akciji "Narandžasti štit" mobilisane su hiljade policajaca i vojnika, koji bdiju nad mirom uz pomoć dronova, sajber kontrole i zone zabrane letova. Stotine ljudi demonstriralo je u nedelju u Hagu zbog predstojećeg održavanja samita NATO. Protestovali su protiv povećanja vojnih izdataka i rizika od rata s Iranom.
Ali, to neće ići nimalo lako. Da bi se članice odobrovoljile, ustanovljena je svojevrsna podela ulaganja na dva različita segmenta. Tako bi u konkretna vojna ulaganja trebalo izdvojiti 3,5 odsto a preostalih 1,5 u širi aspekt, od sajber odbrane, do sigurnosti putne mreže. Takođe, rok za ovaj cilj pomeren je sa 2032. na 2035. godinu. I to je, međutim, za mnoge nedostižno.
Trenutno, od 32 članice, osam još nije dostiglo ni 2 odsto. Jedina nukelarna sila unutar EU, Francuska, jedva je prebacila do 2,06. Najviše izdvaja Poljska, čak 4,12, ali je i ona daleko od traženih 5, s tim što bi jedina mogla da pređe granicu od 3,5 u olakšanoj proceduri namenjenoj da NATO ima krediblnu odbranu protiv Rusije. Zapadni mediji podsećaju na Ruteovu izjavu da bi napad navodno mogao da usledi u roku od pet godina.
To nije sprečilo španskog premijera Pedra Sančeza da pre nekoliko dana Ruteu pošalje pismo u kome je naznačio da odbija da se prikloni postavljenom cilju od 5 odsto.

DOGOVORENO PRIMIRJE IRANA I IZRAELA: Tramp - Kraj rata; Bombe SAD nisu uništile nuklearna postrojenja? (FOTO/VIDEO)
RAT Izraela i Irana - 11. dan.
23. 06. 2025. u 08:17 >> 00:53

HAMNEI PREVARIO TRAMPA: Amerika gađala prazno nuklearno postrojenje?
VISOKI iranski izvori rekli su Reutersu da je većina visoko obogaćenog uranijuma na lokaciji Fordo uklonjena pre američkog napada.
22. 06. 2025. u 10:37

ŠTA SE KRIJE U BAZI U KATARU: Zašto su Iranci baš nju bombardovali ISTIM brojem raketa koliko je SAD ispalio na nuklearna postrojenja
BAZA Al Udeid, koja se nalazi blizu katarske prestonice Dohe, služi kao štab za vazdušne operacije na Bliskom istoku američke Centralne komande, i u njoj je smešteno skoro 8.000 pripadnika američkih trupa.
24. 06. 2025. u 11:02
Komentari (0)