O ČEMU SU RAZGOVARALI MAKRON I PUTIN: Digli slušalicu prvi put posle više od tri godine
Predsednici Francuske i Rusije Emanuel Makron i Vladimir Putin razgovarali su prvi put posle više od tri godine.
Foto: Profimedia
Francuski predsednik Emanuel Makron je u razgovoru s ruskim šefom države Vladimirom Putinom naglasio nepokolebljivu podršku Francuske suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, pozvao na što brže uspostavljanje prekida vatre i pokretanje pregovora između Ukrajine i Rusije radi čvrstog i trajnog rešenja sukoba.
Makron i Putin su razgovarali prvi put posle više od tri godine, a telefonski razgovor je, prema saopštenju Jelisejske palate, u utorak trajao čak više od dva sata. Među glavnim temama su, prema istim izvorima, bili rat u Ukrajini i iranski nuklearni program.
Francuski mediji prenose i pisanje ruske agencije TASS, koja je istakla da je Vladimir Putin podvukao da je ukrajinski konflikt direktna posledica politike zapadnih zemalja. Prema ovim izvorima, ruski predsednik je naveo da je Zapad dugi niz godina ignorisao bezbednosne interese Rusije i tolerisao kršenje prava rusofonih rezidenata. Putin je dodao da bi mirovni sporazum s Ukrajinom morao da bude postignut za duži period.
Makron je pre početka ukrajinske krize, a zatim i na početku rata, na sebe preuzeo ulogu posrednika između Zapada i Rusije, ali su se odnosi brzo zategli do te mere da je svaki kontakt na najvišem nivou bio dugo prekinut. Posle započinjanja mirovne inicijative u koju su bile u prvom redu uključene SAD, ponovnim ulaskom predsednika Trampa u Belu kuću, i stavljanja Evrope u drugi plan od strane Vašingtona u pokušaju traženja rešenja da se rat zaustavi, ovo je novi korak dalje u nastojanju Evropljana da se etabliraju u mirovnom procesu.
Što se tiče druge teme, iranskog nuklearnog programa, Makron je podsetio na odgovornost stalnih članica Saveta bezbednosti UN, a samim tim i Francuske i Rusije, po pitanju nuklearnog oružja. Naglasio je hitnu potrebu da Iran ispuni svoje obaveze prema Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja, a posebno da u potpunosti sarađuje sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, čiji inspektori moraju biti u mogućnosti da nastave svoj rad bez odlaganja. Izrazio je odlučnost da se traži diplomatsko rešenje koje bi omogućilo trajno i rigorozno rešavanje nuklearnog pitanja, iranskih raketa i uloge ove zemlje u regionu.
- Dva predsednika su odlučila da koordiniraju napore i da uskoro razgovaraju kako bi zajedno pratili ovo pitanje – saopštila je Jelisejska palata, dodavši da će Putin i Makron nastavi takođe da razmenjuju mišljenja i o ukrajinskoj krizi.
Preporučujemo
ZELENSKI KIPTI OD BESA: "Rusko ludilo" može da se zaustavi samo zajedničkim snagama
11. 01. 2026. u 22:45
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)