KAKO ĆE GENERALŠTAB DOBROVOLJACA DA KOMANDUJE IZ PARIZA: Zbog čega će koalicija za buduće nadgledanje primirja imati sedište u gradu na Seni

Najava da će koalicija dobrovoljaca za nagledanje budućeg primirja u Ukrajini imati svoj generalštab u Parizu, dala je novu dimenziju u angažmanu Francuske prema ovom sukobu.

КАКО ЋЕ ГЕНЕРАЛШТАБ ДОБРОВОЉАЦА ДА КОМАНДУЈЕ ИЗ ПАРИЗА: Због чега ће коалиција за будуће надгледање примирја имати седиште у граду на Сени

Foto: Printskrin

Sve to događa se u trenutku kada Francuska strahuje da bi u nekom budućem eventualnom sukobu s Rusijom, mogla da bude prva meta Moskve.

Francuski predsednik je Makron odavno preuzeo inicijativu za slanje savezničkih trupa u Ukrajinu, što se kasnije u pregovorima s partnerima iskristalisalo u kontigent koji bi, iza linije razdvajanja, trebalo da nadgleda mir, kada i ako bude postignut.

Generalštab koalicije dobrovoljaca za podršku Ukrajini će se u Parizu nalaziti godinu dana. Reč je o multinacionalnoj komandi koja će da koordinira budućim snagama kada bude trebalo da intervenišu u pozadini nakon eventualno sklopljenog mira između Rusa i Ukrajinaca.

Ova odluka je doneta posle video-sastanka između lidera glavnih zemalja koje podržavaju ovu inicijativu. Sastanku je prisustvovao i ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski. Taktički plan su prethodno razradili šefovi generalštaba zainteresovanih zemalja. Sve je, ističe se, urađeno tako da bi se koordiniralo s planovima EU, NATO i SAD. Učestvovalo je oko dvesta stručnjaka za planiranje iz tridesetak zemalja.

Posle godinu dana, generalštab se seli u Veliku Britaniju. To se čini s razlogom da bi vojna saradnja bila fleksibilna i da bi svako dao svoj doprinos. Ideja o formiranju ovih snaga činila je okosnicu francusko-britanskog plana.

Uz generalštab u Parizu, a zatim i u Velikoj Britaniji, postojaće, kada i ako bude doneta odluka o slanju mirovnih trupa, i ćelija za koordinaciju u Kijevu kojom će rukovoditi britanski oficir. Njen zadatak biće da upravlja obnovom ukrajinskih vojnih snaga, obezbedi vazdušni prostor i pomorsku sigurnost u oblasti Crnog mora.

To što je Pariz prvi dobio domaćinstvo nad generalštabom analitičari smatraju svojevrsnom diplomatskom pobedom francuskog predsednika Emanuela Makrona, u trenutku kada se Pariz, i Evropa, bore za mesto u akcijama na međunarodnoj sceni u cilju rešavanja ukrajinske krize, odakle je Stari kontinent potpuno potisnula administracija američkog predsednika Donalda Trampa. Posmatrači, međutim, procenjuju da se, za razliku od postignutih dogovora saveznika o slanju naoružanja i finansijske pomoći Ukrajini, malo odmaklo u formiranju ovih snaga.

Smeštanje generalaštaba u Parizu je dodatno zabrinulo deo francuske javnosti koji zagovara traženje mirovnog rešenja za sukob u Ukrajini, smatrajući da se dodatnim slanjem naoružanja, i naročito trupa, stvaraju još veće tenzije s Kremljom, koje bi mogle da dovedu i do sukoba.

Iz Moskve su, međutim, još ranije poručili da ne pristaju na to da bilo ko od zemalja članica NATO nadgleda poštovanje primirja, zbog toga što Alijansa naoružava Ukrajince.

POZICIJA

Borbi Evrope za bolju poziciju doprinosi i činjenica da Tramp, prema sopstvenim rečima, nije zadovoljan ponašanjem ruskog predsednika Vladimra Putina, dajući rok Rusiji da za 50 dana postigne primirje, inače će im carine za robu uvećati za sto odsto. Nedavni telefonski razgovor između Markona i Putina takođe se posmatra kao dodatno pozicioniranje Pariza i Evrope u pokušaju rešavanja sukoba.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Prelazak na naplatu električne energije preko poslovnih banaka nije na štetu ni građana ni EPS