VATRA GUTA HEKTARE: Fenomen pregrevanja planete i ljudski faktor podstiču spektakularne požare širom Starog kontinenta

Naludo kiša, naludo suša.

ВАТРА ГУТА ХЕКТАРЕ: Феномен прегревања планете и људски фактор подстичу спектакуларне пожаре широм Старог континента

Foto: Tanjug/AP Photo/Thanašis Stavrakis

Ova narodna izreka možda nikada nije bila tačnija u vreme sve većeg zagrevanja planete. I dok "Pariska plaža", sa Senom otvorenom za kupanje, već danima zvrji prazna zbog prave jesenje razglednice koja će potrajati bar još neko vreme, dotle se vatrogasci na drugoj strani širom ovog dela Evrope bore s velikim vatrenim stihijama.

Ove godine u EU izgorelo je blizu 230.000 hektara rastinja! To je površina koju, otprilike, zauzima država Luksemburg. Prema podacima Evropskog sisetma za informacije o vatrama u šumama, uništeno je dva puta više zelenila od proseka u poslednjih dvadeset godina. Gorelo je širom kontinenta, a najviše, naravno, na jugu, na Braču u Hrvatskoj. Grčkoj, Španiji.

Delovi Madrida bili su ovih dana prekriveni gustim dimom od požara koji je izbio nedaleko od španske prestonice. Izgorelo je tri hiljade hektara rastinja. Stihija je lokalizovana, ali je situacija i dalje osetljiva. Od početka godine u Španiji je u požarima izgorelo 25.000 hektara.

U Francuskoj je od početka godine uništeno 6.000 hektara, i to najviše poslednjih dana. Gorelo je i u susednoj Velikoj Britaniji, Crnoj Gori… Francuski vatrogasci poručuju da su izbijanja vatre s godinama sve češća, a jačina impresivnija. Širi se geografska zona rizika, ali i vreme, koje sada najopasniji letnji period rasteže sve do kraja oktobra.

Za sada, rekord nije oboren, gore je bilo 2002, 2003 i 2017, sa spaljenim površinama većim od one koju, na primer, zauzimaju Liban, Jamajka ili Kipar. Ali, godina je daleko od završene, a velike vrućine tek prete, posle hladnog talasa koji trenutno zahvata kontinentalni deo Evrope.

Do početka ovog meseca, zabeleženo je preko 1.100 velikih požara u Evropi, dok ih je lani bilo samo 716. Stradaju šume, ali i usevi, a vatrogasci se po pravilu često bore da u takvim situacijama spasu i imovinu ljudi.

Toplotni talas s početka jula, naročito je pogodio Mediteran. Napeto je bilo oko Marselja, ali i u Kataloniji. U Grčkoj, ljudi su evakuisani sa Evije i Krita gde su morali da napuštaju domove. U toj zemlji ove godine angažovano je rekordnih osamanest hiljada vatrogasaca.

Ujedinjene nacije su upozorile da bi do kraja ove decenije broj spektakularnih požara mogao da se uveća za dodatnih 14 odsto. Vatru najčešće izaziva čovek svojom nemarnošću. Ali, sve to podgreva zagrevanje planete, s 1,3 celzijusa više u proseku u odnosu na preindustrijskju eru. Termometri sve više pokazuju i preko 40 u hladu, kao što je to nedavno bilo u mnogim francuskim i španskim gradovima. U takvoj situaciji dovoljan je samo jedan opušak, pa da čitave šume i ljudski imetak stvaran decenijama odu u prah i pepeo.

POŽARI I U KIŠOVITIM PREDELIMA

Pred kraj protekle sedmice, na jugu Francuske, gde je mnogo toplije nego trenutno u Parizu, posebno kritično bilo je u oblastima Ardeš u Provansi i na Ušću Rone na Azurnoj obali. Oko Martiga, spaljeno je 200 hektara šume, dok se sa stihijom borilo hiljadu vatrogasaca uz pomoć "kanadera". I ovde su ljudi morali da beže iz domova. Nekoliko hektara buktalo je i oko Frežisa gde je požar gasilo 400 vatrogasaca sa 100 vozila. Ali, gorelo je i u blizini Rena, zapadno od prestonice, u poslovično kišovitoj Bretanji, gde je vatrena stihija uništila 130 hektara.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

„UŽIVAJ, RECIKLIRAJ I ODGOVORNO KONZUMIRAJ“ poruka Apatinske pivare sa 31. Drinske regate