TRAMP I PUTIN NA ALJASCI: Razgovori koji bi mogli preokrenuti odnose dve sile
PREDSTOJEĆI pregovori predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina, zakazani za 15. avgust 2025. godine u Enkoridžu, Aljaska, izazivaju talas spekulacija širom sveta.
Foto: Profimedia
Pojedini analitičari tvrde da je izbor Aljaske simboličan potez sa ciljem da se ponizi Moskva, dok drugi smatraju da je reč o poruci pomirenja i mogućem obnovljanju odnosa između dve supersile.
Istorijska pozadina: od ruskog otkrića do američke kupovine
Aljasku je 1741. godine otkrio ruski istraživač Vitus Bering, a Rusi su ubrzo stavili teritoriju pod svoju upravu. Prvo stalno naselje izgradili su 1783. godine na ostrvu Kodijak. Međutim, posle Krimskog rata Rusija se našla u teškoj finansijskoj i spoljnopolitičkoj situaciji. Kao jedno od rešenja predložena je prodaja „daleke, nepristupačne i ne mnogo korisne“ Aljaske Sjedinjenim Američkim Državama.
U Sankt Peterburgu je 16. decembra 1866. održan sastanak na kome su prisustvovali car Aleksandar II, veliki knez Konstantin Nikolajevič, ministri finansija i mornarice, kao i ruski izaslanik u Vašingtonu, baron Eduard fon Stekl. Svi su odobrili ideju prodaje uz uslov Ministarstva finansija da cena ne sme biti manja od 5 miliona zlatnih dolara.
Imperator Aleksandar II je 22. decembra 1866. odobrio granice teritorije koja će biti ponuđena na prodaju. Fon Stekl je u martu 1867. doputovao u Vašington i američkom državnom sekretaru Vilijamu Sjuardu (William Henry Seward) zvanično izneo ponudu.
Sporazum o prodaji Aljaske potpisan je 30. marta 1867. godine u Vašingtonu. Teritorija površine 1.519.000 km² prodata je za 7,2 miliona dolara u zlatu, što je iznosilo svega 4,74 dolara po kvadratnom kilometru. Zanimljivo je da je tadašnja američka javnost kupovinu smatrala „Sjuardovom ludorijom“, verujući da je reč o nepotrebnom trošku, posebno jer je Građanski rat u SAD završen samo dve godine ranije.
Aljaska je 1884. dobila status okruga, 1912. postala zvanična teritorija SAD, a 1959. godine i 49. savezna država.
Vojno prisustvo SAD na Aljasci
Američka vojska prisutna je na Aljasci još od 1867. godine, kada je četa F Devetog pešadijskog puka (oko 250 vojnika) poslana iz San Franciska u Sitku radi upravljanja novostečenom teritorijom. Četa je stigla 10. oktobra 1867. i učestvovala u ceremoniji prenosa suvereniteta sa Rusije na SAD.
U to vreme Sitka, tadašnji Novoarhangelsk, bila je sedište Rusko-američke kompanije pod pokroviteljstvom ruskog cara. Grad je bio smešten na ostrvu Baranov, dok današnji Enkoridž tada još nije postojao.
Za razliku od drugih gradova južno od planinskog venca Bruks, Enkoridž nikada nije bio centar ribarstva ili rudarstva. Okolno zemljište je neplodno, bez značajnih mineralnih resursa, a grad je nastao isključivo zbog železnice.
Mesto budućeg Enkoridža izabrano je 1914. godine za železničko čvorište. Izgradnja je trajala od 1915. do 1923. godine, a naselje koje je nastalo oko gradilišta, poznato kao Ship Creek, preraslo je 1920. u zvanični Enkoridž.
Simbolika mesta susreta
Izbor Enkoridža za mesto sastanka Putina i Trampa može imati višeslojnu simboliku. U vreme prodaje Aljaske, Rusija i SAD imali su izuzetno dobre odnose — Moskva je tokom američkog Građanskog rata podržavala Uniju (severne države).
Zbog toga je moguće da je Aljaska izabrana ne samo zbog geografske pogodnosti, već i kao simbol obnove odnosa dve svetske sile. Dok pojedini posmatraju izbor kao provokaciju, drugi u njemu vide šansu za istorijski preokret i postizanje dogovora koji bi mogao trajno da promeni geopolitičku sliku sveta.
(Oružjeonlajn)
Preporučujemo
ZAVRŠEN SUDBONOSNI SASTANAK OKO GRENLANDA! Pomeren iz Bele kuće, trajao 50 minuta, a o jednoj fotografiji svi govore (FOTO)
ZVANIČNI sastanak na visokom nivou oko Grenlanda, na kojem su učestvovali američki potpredsednik Džej Di Vens, američki državni sekretar Marko Rubio i ministri spoljnih poslova Danske i Grenlanda, Lars Loke Rasmusen i Vivijan Mocfelt, završen je nakon 50 minuta.
14. 01. 2026. u 18:36
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
ŠTA URADITI SA STAROM IKONOM KAD KUPITE NOVU: Teolog dao odgovor - jedno nipošte NE bi trebalo činiti
U DOMOVIMA pravoslavnih vernika ikona zauzima posebno mesto, ne samo kao ukras već kao svetinja. Zato se često postavlja pitanje šta učiniti sa starom ikonom kada nabavimo novu i kako se prema njoj odnositi na dostojanstven način?
15. 01. 2026. u 07:43
Komentari (0)