OVO JE PUTINOVA PONUDA ZA KRAJ RATA: Rojters objavio sve detalje mirovnog plana
RUSIJA bi se odrekla manjih delova Ukrajine, dok bi Kijev prepustio velike delove istoka zemlje koje Moskva nije uspela da osvoji - to je okvir mirovnog predloga o kojem su na samitu na Aljasci razgovarali predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik SAD Donald Tramp, navode izvori Rojtersa upoznati sa razmišljanjima Moskve.
Foto: Profimedia
Opis sastanka pojavio se dan nakon što su se Putin i Tramp sreli u vojnoj bazi na Aljasci, u prvom susretu američkog predsednika i šefa Kremlja od početka rata u Ukrajini.
Zelenski putuje u Vašington
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski sutra putuje u Vašington kako bi sa predsednikom Trampom razgovarao o mogućem okončanju rata koji je Putin započeo u februaru 2022. godine.
Tramp je izjavio da na samitu nije postignut prekid vatre koji je priželjkivao, ali je u intervjuu za Fox News rekao da je sa Putinom razgovarao o prenosu teritorija i bezbednosnim garancijama za Ukrajinu, i dodao da su se „u velikoj meri složili“.
Foto: Tanjug/AP Photo/Ebrahim Noroozi
- Mislim da smo veoma blizu dogovora - rekao je Tramp i dodao: „Ukrajina mora da se složi. Možda će reći ’ne’.“
Prema rečima dva izvora, Putinova ponuda za sada se temelji na razgovorima između evropskih, američkih i ukrajinskih lidera, ali nije jasno da li je reč o početnoj poziciji ili o praktično finalnoj ponudi. Tramp je u subotu o svom razgovoru obavestio Zelenskog i evropske zvaničnike.
Ukrajinska teritorija za mir
Putinovo viđenje dogovora isključuje prekid vatre pre postizanja sveobuhvatnog sporazuma, što je u suprotnosti sa zahtevom Kijeva.
Prema ruskoj ponudi, Ukrajina bi se u potpunosti povukla iz Donjecka i Luganska, a zauzvrat bi Rusija pristala da zamrzne linije fronta u južnim regionima Herson i Zaporožje, tvrde izvori.
Kijev je već ranije odbacio svaku ideju o povlačenju iz Donjecka, gde su ukrajinske snage dobro ukopane i gde grad služi kao ključna odbrambena barijera.
Rusija bi vratila delove Harkova i Sumija
Izvori navode da bi Moskva bila spremna da vrati relativno male delove teritorije koje drži u severnom Sumiju i severoistočnom Harkovu – ukupno oko 440 kvadratnih kilometara.
Za poređenje, Ukrajina kontroliše oko 6.600 kvadratnih kilometara Donbasa, koji čine Donjeck i Lugansk i koje Rusija smatra svojim teritorijama.
Putin bi takođe tražio barem formalno priznanje ruske vlasti nad Krimom, koji je anektirao 2014. godine. Nije jasno da li bi to priznanje trebalo da dođe samo od SAD ili od svih zapadnih zemalja i Ukrajine.
Sankcije, NATO i bezbednosna jemstva
Moskva očekuje i ukidanje bar dela sankcija. Izvori nisu mogli da potvrde odnosi li se to na američke ili evropske mere.
Putin bi, navodno, blokirao ulazak Ukrajine u NATO, ali je otvoren za ideju bezbednosnih jemstava.
Tramp je evropskim liderima u subotu spomenuo mogućnost „člana 5 izvan NATO-a“ – svoje vrste garancije po uzoru na pravilo NATO-a da je napad na jednu članicu napad na sve.
Ulazak u NATO je strateški cilj Ukrajine, upisan i u ustav zemlje.
Jezik i Ruska pravoslavna crkva
Prema navodima izvora, Rusija bi tražila i zvaničan status ruskog jezika u delovima ili celoj Ukrajini, kao i pravo Ruske pravoslavne crkve da slobodno deluje.
Ukrajinska služba bezbednosti optužuje crkvu povezanu sa Moskvom da pomaže ruskoj agresiji širenjem propagande i skrivanjem špijuna, što crkva negira, tvrdeći da je prekinula veze sa Moskvom. Ukrajina je donela zakon o zabrani verskih organizacija povezanih sa Rusijom, ali on još nije stupio na snagu.
(Indeks.hr)
SVE GORI NA BLISKOM ISTOKU, OBORENA MOĆNA AMERIČKA LETILICA Broje se mrtvi u Izraelu i Emiratima, gust dim iznad luke u Dubaiju (FOTO/VIDEO)
DRUGI dan rata na Bliskom istoku, pratite sa nama dešavanja uživo.
01. 03. 2026. u 07:31 >> 16:32
EKSPLOZIJE U DUBAIJU, DOHI, TEL AVIVU: Iran potvrdio smrt Hamneija (FOTO/VIDEO)
IZRAEL i SAD izvele su napad na Iran. U Teheranu su odjeknule detonacije, a kasnije su čule i u drugim mestima. Kako je rečeno, cilj napada je eliminisanje neposrednih pretnji koje dolaze od iranskog režima. Operacija bi, prema pisanju medija, mogla da traje nekoliko dana. U celoj zemlji proglašeno vanredno stanje. SAD su operaciju nazvale "Epski bes".
28. 02. 2026. u 10:41 >> 22:21
BIO U POSETI JUGOSLAVIJI `89: Ko je likvidarni ajtolah Ali Hamnei? Istorijski OBRT za Iran - postoje samo DVE opcije
U AMERIČKO-IZRAELSKOM napadu na Iran, ubijen je vrhovni verski vođa, ajatolah Ali Hamnei dok je obavljao svoje dužnosti u kancelariji u Teheranu.
01. 03. 2026. u 12:45
Komentari (0)