TRAMP OTKLJUČAVA CILJEVE U RUSIJI? Iskanderi uništavaju ključne energetske tačke Ukrajine, SAD pojačava obaveštajnu pomoć Kijevu

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

04. 10. 2025. u 19:11

U VAŠINGTONU sazreva odluka koja bi mogla preoblikovati tempo i dubinu rata: prema navodima NBC njuza, administracija Donalda Trampa sprema se da proširi obaveštajnu podršku Ukrajini, sa fokusom na preciznije planiranje napada na rusku naftno-energetsku infrastrukturu.

ТРАМП ОТКЉУЧАВА ЦИЉЕВЕ У РУСИЈИ? Искандери уништавају кључне енергетске тачке Украјине, САД појачава обавештајну помоћ Кијеву

Foto: Shutterstock

U isto vreme, na frontu energetike odzvanja kontraudarcima — ruska raketa „Iskander-M“ pogodila je kramatorsku termoelektranu, izazvavši talas nestanaka struje u većem delu Donbasa. Dve vesti, naizgled odvojene, u stvarnosti čine istu sliku: energetski sistem je postao „meki trbuh“ rata, a obaveštajni podaci — valuta koja presuđuje.

KAKO VAŠINGTON „OTKLjUČAVA“ CILjEVE

Prema američkim izvorima na koje se poziva NBC News, pojačana pomoć neće imati formu spektakularnih novih sistema, već „pametnijih mapa“: detaljnije lociranje ruskih PVO rasporeda, pravovremeni podaci o „prozorskim periodima“ kada je zaštita oslabljena i predlog optimalnih ruta za bespilotne letelice i krstareće projektile koje Kijev već koristi. Ideja je da se postojeći arsenal pretvori u precizniji skalpel, a ne da se masom udara na iste, dobro branjene koordinate.

Takav pristup ima dva očigledna cilja. Prvi je operativan: razređivanje ili privremeno isključivanje kapaciteta rafinerija, kompresorskih stanica i čvorišta naftovoda i gasovoda, što dovodi do nestašica goriva i domino-efekta na logistiku.

Drugi je strateški: preusmeravanje ruskih PVO i protivbespilotnih resursa u dubinu teritorije, čime se rasterećuju pojedini sektori fronta. Da je efekat opipljiv, svedoče već zabeležene nestašice benzina u nizu regiona — od Dalekog istoka do centralne Rusije — koje su tokom septembra poremetile transport i svakodnevicu.

U praksi, precizniji podaci znače i da ukrajinski planeri mogu da prilagode talase napada: kombinacije „mamaca“ i udarnih platformi, varijacije visine i pravaca prilaza, pa čak i vremensko usklađivanje s meteorologijom, kada smanjena vidljivost i slojevi atmosfere menjaju performanse radara. Sve to je, uz pravu obaveštajnu sliku, može biti efikasnije nego puko povećanje broja dronova.

ENERGETSKI SISTEM KAO BOJIŠTE

Dok Vašington fino podešava optiku, Moskva odgovara na već izvedene udare Kijeva po rafinerijama: „Iskander-M“ je u petak uveče pogodio razvodni deo (110 kV) termoelektrane Kramatorsk — tzv. rasklopno postrojenje „Socgorod“.

Pogodak je, prema prvim procenama, izazvao požar na energetskim transformatorima snage 40–63 MVA i aktivirao zaštite koje su kaskadno isključile veći broj vodova. Rezultat: Kramatorsk, Družkovka, Slavjansk i još nekoliko naselja su se našli u mraku, dok su vatrogasne i interventne ekipe pokušavale da obuzdaju požar i stabilizuju mrežu.

Ovakvi udari nisu samo simbolika „gašenja svetla“. Raspad naponskih nivoa 110 kV i 35 kV najčešće vuče za sobom prekide u vodosnabdevanju, radu signalizacije, javnog prevoza, a ponekad i osale zastoje u ustanovama koje ne uspeju da se brzo prebace na agregate. Svaki sat u mraku znači i dodatni pritisak na lokalnu logistiku.

„NAFTNI RAT“ U ČETIRI POTEZA

Ako se poslednjih meseci rat nad energetikom mapira kao šahovska partija, potezi izgledaju ovako: Kijev traži i dobija „još više očiju“ (obaveštajnu sliku) kako bi pritiskao rafinerije i kompresorske stanice; Moskva udara nazad po elektranama i rasklopnim čvorištima, čime pokušava da učini front „gladnijim“ za struju i gorivo.

U međuvremenu, obe strane uče: Ukrajina sve agresivnije menja profil napada (više malih, pametnije tempiranih proboja), dok Rusija kombinuje oružja (balističke, krstareće i „kamikaze“ platforme), probija PVO i izazvala „kaskade“ kvarova.

U osnovi, ovo je borba izdržljivosti industrijskih ekosistema. Rafinerija koja danima miruje stvara redove na pumpama stotinama kilometara dalje; rasklopno postrojenje koje izgori, stvara „rupe“ na mreži, gde svaka naredna smetnja još lakše pravi kolaps. Zbog toga su obaveštajni podaci i vreme postali presudni: jedna greška u izboru rute ili minut zadrške može potpuno izmeniti ishod talasa napada.

KAKO ĆE SE RAZVIJATI SITUACIJA?

Ako Vašington zaista „otključa“ još obaveštajne podrške (kao da to nisu radili do sada), Kijev bi mogao češće da pogađa „uska grla“: npr. tačno one delove rafinerije čijim se onesposobljavanjem proizvodnja ne isplati paliti iznova (reformeri, ključni ventili i trafostanice).

S druge strane, Rusija će verovatno povećati disperziju PVO sredstava u dubini i nastaviti da „vadi osigurače“ elektroenergetske mreže Donbasa — jer je zaustavljanje fabričkih pogona i železničkih ranžirnih centara najbrži put da se uspori rotacija brigada.

U takvom „ping-pongu“, regionalne nestašice goriva i struje postaće učestalije. Industrija će se prilagođavati „ostrvskim režimima“ napajanja, logistika će sve više zavisiti od predzalih i alternativnih pravaca, a gradske službe od agregata. I upravo tu, u svakodnevici, obaveštajna podrška dobija širi smisao: nije cilj samo „spektakularan pogodak“, već niz mikro-pomeranja koja protivniku svakog dana odnose po nekoliko procenata kapaciteta.

oruzjeonline.com

BONUS VIDEO - ŠAMPIONI U FOKUSU: Strahinja Trivković diplomata znanja i sporta

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

UZMI 100% BONUSA U POSLEDNJEM TRENUTKU – NE PROPUSTI NESVAKIDAŠNJU PRILIKU!