SKUPLJA DARA NEGO MERA: Iznenađujuće mala ušteda od penzijske reforme koja je usijala francusku političku scenu
Da bi kako-tako "preživeo" u Matinjonskoj palati, francuski premijer Sebastijan Lekorni će morati da se osloni i na podršku socijalista, koja za sada izostaje.
Foto: Profimedia
Uslov socijalista se zna – ukidanje penzijske reforme. Francuska vlada je mnogo insistirala na neophodnosti reforme penzijskog sistema, koja je predstavljena kao ključna za opstanak finansijskog sistema.
Ipak, brojevi ovu priču donekle relativizuju. U 2025. godini očekivana ušteda ne prelazi 500 miliona evra, na ukupno više od 400 milijardi izdvajanja za penzije. Do 2035. godine predviđene uštede bi se kretale između 13 i 15 milijardi godišnje, što je svega 3 do 4 odsto ukupnog penzijskog fonda. Drugim rečima, dve dodatne radne godine za relativno mali fiskalni efekat.
Ovaj nesrazmer između traženog napora i očekivanih rezultata još više podstiče nezadovoljstvo. Izvršna vlast je pošto-poto želela reformu, naročito u trenutku kada gotovo sve druge evropske zemlje imaju višu starosnu granicu za odlazak u penziju, ali finansijski efekat mere deluje simbolično u odnosu na gnev u društvu. Pogotovo, jer su mogli da budu iskorišćeni i drugi mehanizmi, kao što su bolja kontrola penzijskih fondova, insistiranje na zapošljavanju onih koji se približavaju godinama za odlazak u penziju, ukidanje nekih povlastica.
Iznenađujuće je da dve dodatne godine rada donose tako skroman dobitak za penzijski sistem. Moglo bi se očekivati da ova mera ima značajniji uticaj na javne finansije, a ipak, brojke pokazuju da su uštede ograničene. To se objašnjava time što dodatne dve godine radnog staža pre svega pogađaju generacije koje su već blizu penzije, što samo marginalno menja ukupni iznos isplaćenog iznosa.
Ova relativno mala efikasnost dovodi u pitanje logiku reforme, imajući u vidu tenzije sa sindikatima i radnicima, kao i pad više vlada. Jednostavno, čini se nesrazmernim u odnosu na stvarnu finansijsku korist. Mnogi se pitaju zašto prethodno nisu detaljnije istraženi i drugi, manje konfliktni mehanizmi za poboljšanje finansijske ravnoteže.
U kontekstu druge Lekornijeve vlade, ovo pitanje ponovo je u centru pažnje. Novi premijer, suočen sa fragmentiranim političkim pejzažom, nasledio je eksplozivan dosije čiji su ekonomski efekti simbolični, ali politički skupi. Sad je i teško vratiti se na staro, jer su protiv ukidanja reforme odlučno republikanci, koji su mu takođe potrebni da održi vlast.
Paradoks je očigledan. Francuska država se iscrpela da nametne reformu za koju lako može da se uspostavi da je mnogo više koštala nego što je uštedela. Tim pre što se najavljuje njena suspenzija. Sve to u zemlji gde radni dan traje samo sedam sati.
POTPISUJE SE ISTORIJSKI UGOVOR: Vojvodina postaje čvorište Evrope, kreće gradnja gigantske saobraćajnice (FOTO/VIDEO)
PROJEKAT Osmeh Vojvodine obuhvata izgradnju 185 km brze saobraćajnice, sa 46 mostova i 34 nadvožnjaka, čime se smanjuje vreme putovanja.
18. 03. 2026. u 09:30
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
"PUTINE, IZAĐI!" Pozvao ruskog predsednika na dvoboj - bizaran video kruži internetom
NEOBIČAN snimak kruži mrežama, a na njemu se vidi mladić koji stoji na Crvenom trgu i izaziva predsednika Rusije Vladimira Putina na dvoboj. Međutim, snimak nije stvaran, već je napravljen uz pomoć veštačke inteligencije, ali sa jasnim ciljem.
18. 03. 2026. u 18:34
Komentari (0)