TRAMPOV MIROVNI PLAN OSUĐEN NA PROPAST? "Putin nema razloga da stane"
DOK američki predsednik Donald Tramp pojačava napore da ispregovara kraj rat u Ukrajini, nad Vašingtonom, Kijevom i Moskvom visi ključno pitanje: šta sledi i može li taj pritisak uopšte uroditi plodom?
Foto: Tanjug/AP photo
Prema analitičarima, odgovor je sve jasniji. Uprkos nedeljama intenzivne diplomatije i pritiska iz Vašingtona, izgledi pred putovanje američkog izaslanika Stiva Vitkofa u Moskvu ove nedelje izgledaju sumorno, piše Kijev independent.
Samo nekoliko dana pre današnjih američko-ukrajinskih konsultacija na Floridi, ruski predsednik Vladimir Putin je signalizirao da ne vidi razlog za značajne ustupke.
Odbacio je razgovore o napretku i ponovo uslovio prekid vatre povlačenjem Ukrajine sa neokupirane teritorije – nešto što Kijev smatra neprihvatljivim.
S druge strane, Kijev nije spreman ni da popusti pred maksimalističkim zahtevima Kremlja.
- Nešto značajno mora da se promeni na terenu da bi jedna strana, ili obe strane, zaključile da imaju malo ili ništa da dobiju nastavkom rata - rekla je Dženi Maters, stručnjak za međunarodnu politiku.
Dok Trampov tim pokušava da oživi zastojnu diplomatiju, stručna analiza pokazuje zašto je plan verovatno osuđen na propast i šta se dalje može očekivati.
Ukrajina i Rusija su svetlosnim godinama udaljene
Kada su Sjedinjene Države predstavile svoj mirovni predlog od 28 tačaka - koji snažno podseća na dokument koji je Rusija podnela Vašingtonu u oktobru - dočekan je sa šokom i nevericom u Ukrajini.
Njegove ključne tačke, uključujući priznavanje ruske kontrole nad Krimom i Donbasom, ograničavanje ukrajinske vojske i zaustavljanje težnji Kijeva ka članstvu u NATO-u, odražavale su dugogodišnje zahteve Kremlja.
Prema rečima Oleksija Meljnika, kodirektora Programa za spoljne odnose i međunarodnu bezbednost u Razumkovom centru u Kijevu, „plan je, izgleda, osmišljen da olakša kapitulaciju Ukrajine“.
Ali nema naznaka da će Rusija prihvatiti bilo koji predlog koji nudi manje.
Pošto Kijev insistira na svojim „crvenim linijama“ u pregovorima – bez ograničenja saveza ili vojske, i bez priznavanja ruske okupacije – jasno je da su one direktno u suprotnosti sa ruskim ciljevima: aneksija teritorije, blokiranje puta Ukrajine ka NATO-u i slabljenje njenih odbrambenih sposobnosti.
Revidirani plan, sastavljen tokom razgovora između američkih i ukrajinskih zvaničnika na odvojenim sastancima u Ženevi i Floridi prošlog meseca, nije objavljen.
„Da bi Rusija promenila svoj stav, mora da pretrpi ozbiljne i dugoročne neuspehe“
Najspornija pitanja, poput teritorijalnih, „stavljena su u zagrade“ za dalju diskusiju, saopštila je Ukrajina – i to su upravo pitanja koja bi mogla da navedu Moskvu da odbaci novi plan.
- Ukrajinske trupe će se povući sa teritorije koju okupiraju i onda će borbe prestati - rekao je Putin 27. novembra, očigledno misleći na ukrajinske regione koje je Rusija polagala pravo nakon lažnih referenduma 2022. godine.
- Da bi Rusija promenila svoj stav, mora da pretrpi ozbiljne i dugotrajne neuspehe ili možda izgubi podršku ključnih saveznika - rekao je Maters za Kijev Independent.
Istovremeno, Trampova administracija nije uspela da smisli „koherentnu strategiju“ da izvrši pritisak na Rusiju da pristane na sporazum, kaže Nikola Bjeleskov, istraživač Nacionalnog instituta za strateške studije i viši analitičar projekta „Vratite se živi“.
Sve dok Rusija može da održi spor napredak na bojnom polju, Putin nema podsticaj „za pregovore zasnovane na ideji zamrzavanja bojnog polja i ostavljanja političkih razlika po strani“, dodaje Bjeleskov.
Rusija ima prednost na bojnom polju
Iskorišćavajući maglovito jesenje vreme i svoju brojčanu nadmoć, Rusija ostvaruje spor, ali stabilan napredak na jugu i istoku, oslanjajući se na male pešadijske jedinice.
Analitičari kažu da ruske snage sada kontrolišu veliki deo Pokrovska, ključnog uporišta u Donjeckoj oblasti.
Stručnjak za odbranu Viktor Kevljuk upozorava da je situacija u sektoru Huljajpolja u Zaporoškoj oblasti postala „najopasnija i najdinamičnija“.
Sa Ukrajinom koja se i dalje bori sa nedostatkom ljudstva i smanjenjem strane vojne pomoći, zemlja se suočava sa teškom zimom.
Ipak, dok je ministar vojske SAD Den Driskol navodno rekao ukrajinskim zvaničnicima da bi im bilo bolje da prihvate brzi mirovni sporazum nego da se suoče sa porazom, stručnjaci se ne slažu.
- Situacija danas je veoma teška, ali to nije razlog za prestanak borbe - rekao je Kevljuk.
Melnik napominje da Rusija ostvaruje samo „male taktičke dobitke po izuzetno visokoj ceni, oko 100 mrtvih ili teško ranjenih po kvadratnom kilometru“.
Prema podacima grupe za praćenje DeepState, Rusija je u oktobru zauzela oko 267 kvadratnih kilometara, slično kao u septembru i što predstavlja oko 0,04% ukrajinske teritorije.
Međutim, napredovanje se ubrzalo u novembru, kada su moskovske trupe navodno zauzele dodatnih 505 kvadratnih kilometara.
Institut za proučavanje rata procenjuje da ako moskovske snage nastave da napreduju sadašnjim tempom, mogle bi da zauzmu ostatak Donjecke oblasti do avgusta 2027. godine.
- Sve u svemu, strateška situacija na bojnom polju ostaje nepromenjena - rekao je Melnik.
„To je rat iscrpljivanja bez izgleda za bilo kakav značajan vojni poraz za bilo koju stranu.“
Šta bi zapravo moglo da izvrši pritisak na Rusiju?
Ali baš kao što kolaps ukrajinske odbrane nije neizbežan, Rusiji ne preti poraz.
Anton Barbašin, gostujući naučnik u Evropskom savetu za spoljne odnose, rekao je da nema ničega što bi ukazivalo na to da će se Moskva suočiti sa dovoljno velikim zastojem da promeni svoju strategiju.
- Razvoj događaja na bojnom polju može uticati na donošenje odluka - rekao je Barbašin.
„Ali za sada ne deluje realno da će Rusija uskoro pretrpeti vojni poraz.“
Sa obe strane učvršćenim, postavlja se očigledno pitanje: šta bi moglo da natera Rusiju da odustane od svojih maksimalističkih zahteva prema Ukrajini? Ekonomski, Rusija pati - ali je daleko od kolapsa.
- Ruska ekonomija pati, ali se još nije urušila - dodao je Barbašin, rekavši da sistem pokazuje dovoljnu otpornost da ga Putin može održati još godinu dana bez suočavanja sa egzistencijalnim pritiskom.
Najefikasniji potez Vašingtona bio bi sankcionisanje Kine ili Indije, ključnih kupaca ruske nafte.
Ranije ove godine, Tramp je predložio uvođenje carina zemljama koje kupuju velike količine ruske nafte.
Ali do sada je samo uveo carinu od 25% na Indiju - simboličan potez.
Mihail Poljanski, postdoktorski saradnik u Odeljenju za međunarodne institucije na PRIF-u, rekao je da SAD neće rizikovati udarac po sopstvenu ekonomiju koja se bori, koji bi carine mogle da nanesu.
Ukratko, Kremlj nije pod značajnim spoljnim pritiskom.
- Mogu da podržim ovu vrstu ratovanja još neko vreme - rekao je ranije ruski opozicioni političar Vladimir Milov za Kijev Independent.
Prema rečima Poljanskog, „ekonomska kriza, veliki porazi na bojnom polju, pukotine u eliti - ništa od toga se još ne pokazuje. Putin nema podsticaj da se preduzme korak".
Šta je sledeće?
Sledeći veliki korak u Trampovom mirovnom procesu je očekivani sastanak između američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i Putina u Moskvi 2. decembra.
Očekuje se da će Vitkof predstaviti Putinu revidiranu verziju mirovnog okvira - onu koja je sada znatno prihvatljivija za Ukrajinu.
Međutim, očekivanja su izuzetno niska. Aleksandra Filipenko, stručnjak za odnose SAD i Rusije, rekla je za Kijev Independent da će sastanak proizvesti „samo formalne izjave i možda nove komunikacione kanale sa Trampovim timom“.
- Ali svakako ne proboj ili bilo kakve stvarne sporazume - rekla je ona, dodajući da će se o svim značajnim odlukama pregovarati privatno.
Filipenko smatra da je ceo proces od početka ličio na rusku obaveštajnu operaciju.
„Putin nema razloga da stane“
Izvor iz kabineta ukrajinskog predsednika ranije je rekao za Kijev Independent da je Vitkof oblikovao početni plan direktno u koordinaciji sa Kirilom Dmitrijevim, glavnim ekonomskim pregovaračem Rusije.
Prema Filipenku, cilj prvobitnog plana bio je da se Ukrajina primora da ga odbije - prikazujući Kijev kao nerazuman i potkopavajući njegovo partnerstvo sa Vašingtonom.
Curenje informacija koje je objavio Blumberg 25. novembra podržava ovaj stav.
U transkriptu snimljenog razgovora, pomoćnici Kremlja su razgovarali o tome da Vitkof predstavi ruski predlog kao američku inicijativu.
Poljanski je rekao da će Putin verovatno slediti strategiju koju je Vitkof izneo u procurelim telefonskim razgovorima tokom sastanka: laskati Trampu, predstaviti se kao „čovek mira“ i insistirati na maksimalnim ustupcima.
- Putin nema razloga da sada stane - dodao je Poljanski.
Bez pritiska, Kremlj veruje da može postići svoje ciljeve jednostavnim čekanjem.
Beskonačni ciklus
Natija Seskurija, saradnica Kraljevskog instituta ujedinjenih službi, rekla je za Kijevski independent da ako se ova dinamika nastavi, verovatno će dovesti do „više rundi pregovora sa malo stvarnog napretka“.
- Putin želi da održi privid otvorenosti za diplomatiju jer ne želi da bude viđen kao prva strana koja će odustati - dodala je.
Rusija vidi nastavak borbe kao svoju najjaču alternativu bilo kom dogovoru, rekla je za Kijevski independent Emili Harding, potpredsednica Odeljenja za odbranu i bezbednost u CSIS-u.
- Najbolja alternativa Rusije pregovaračkom sporazumu je da nastavi borbu i spremna je da nastavi unedogled - rekla je.
„Sve dok Moskva veruje da može da pobedi na bojnom polju, malo je podsticaja za ustupke.“
Dakle, rat će se verovatno nastaviti.
(Kijev Independent)
BONUS VIDEO:
DONALD TRUMP DOBIO OREOL MUČENIKA : Aleksandar Raković
EKSKLUZIVNO - URANIJUM I TEŠKI METALI OTKRIVENI U TKIVU GENERALA PAVKOVIĆA: Iz italijanske laboratorije stigli rezultati analiza (FOTO)
U TUMORSKOM tkivu generala Nebojše Pavkovića, koje je 15. septembra poslato na analize u specijalizovanu laboratoriju u Italiji, pronađeni su uranijum i teški metali u ekstremno visokim koncentracijama!
29. 11. 2025. u 08:00
OTAC PADAO U NESVEST, HITNA INTERVENISALA NEKOLIKO PUTA Mučne scene na sahrani Ane Radović - Iz porodične kuće je ispratili na večni počinak
DANAS je na Zlatiborskom groblju sahranjena Ana Radović iz Čajetine, koja je poginula u teškoj sabraćajnoj nesreći na magistralnom putu kod Čačka.
28. 11. 2025. u 14:45
Komentari (0)