SVETSKI POLICAJAC DEMONSTRIRA SILU: Hronologija američkih vojnih intervencija od WW2 do danas
OD Hladnog rata do savremenih sukoba, Sjedinjene Američke Države ostavile su dubok trag u unutrašnjim pitanjima brojnih zemalja širom sveta.
Foto I. Marinković
Od završetka Drugog svetskog rata pa do današnjih dana, spoljna politika Sjedinjenih Američkih Država u velikoj meri je bila obeležena vojnim intervencijama, direktnim i indirektnim, na gotovo svim kontinentima. Prema nepotpunom spisku intervencija, SAD su učestvovale u sukobima, operacijama i mešanjima u unutrašnje poslove više od 50 država, često pod izgovorom borbe protiv komunizma, terorizma ili "zaštite demokratije".
Prvi talas intervencija usledio je odmah nakon rata, u kontekstu početka Hladnog rata. Već 1946. godine SAD su bile prisutne u Iranu i Kini, a ubrzo potom i u Grčkoj i Italiji. Tokom pedesetih godina, američka vojska i obaveštajne službe igrale su ključnu ulogu u Korejskom ratu, kao i u promenama režima u Iranu (1953) i Gvatemali (1954).
Šezdesete i sedamdesete godine obeležene su eskalacijom rata u Vijetnamu, ali i tajnim i otvorenim operacijama u Laosu, Kambodži, Kongu, Čileu i Indoneziji. U mnogim slučajevima, ove intervencije ostavile su dugotrajne posledice po lokalno stanovništvo, uključujući političku nestabilnost, građanske ratove i ekonomsku razorenost.
Tokom osamdesetih, fokus se pomera na Bliski istok i Centralnu Ameriku. SAD su vojno delovale u Libanu, Libiji, Nikaragvi, El Salvadoru i Panami, dok su istovremeno podržavale različite oružane grupe u regionalnim sukobima. Ovaj period je obeležen i intervencijama u Iranu, Hondurasu i Boliviji.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, intervencije nisu prestale. Devedesete godine donele su ratove u Iraku, Somaliji i na prostoru bivše Jugoslavije, uključujući intervencije u BiH, Republici Srpskoj Krajini i Saveznoj Republici Jugoslaviji 1999. godine. U 21. veku, ključne tačke američkog vojnog angažmana postaju Avganistan, Irak, Sirija i Ukrajina.
Juče, SAD su izvršile agresiju na Venecuelu. Predsednik Venecuele Nikolas Maduro i njegova supruga Silvija Flores, koje su američke snage zarobile juče u napadu na tu zemlju, nalaze se u Metropolitanskom pritvorskom centru u Bruklinu, gde čekaju pojavljivanje pred sudom.
Iako američke vlasti ove intervencije često opravdavaju bezbednosnim razlozima i zaštitom međunarodnog poretka, kritičari ukazuju na veliki broj civilnih žrtava, kršenje međunarodnog prava i dugoročnu destabilizaciju čitavih regiona.
Istorija američkih vojnih intervencija, čak i u ovom nepotpunom pregledu, otvara važno pitanje: da li su ove akcije doprinele globalnoj bezbednosti ili su, naprotiv, proizvele nove sukobe čije posledice svet oseća i danas.
Preporučujemo
PARIZ UDARIO NA VAŠINGTON: Francuska osudila američku "vojnu operaciju" protiv Venecuele
03. 01. 2026. u 16:53
TRAMP NACRTAO NOVE METE, PRETI OD AMERIKE DO EVROPE! Šok u Karakasu, potpuni zaokret Madurove potpredsednice
SAD su u subotu u vojnoj akciji u Karakasu otele predsednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, koji su sprovedeni u Gradsku pritvorsku jedinicu u Njujorku, gde će im se suditi po optužnici za krijumčarenje narkotika. Pratimo uživo najnoviji razvoj događaja nakon dramatične američke operacije u Venecueli.
05. 01. 2026. u 08:27 >> 09:38
MADURO SE NA ENGLESKOM OBRATIO AMERIČKIM AGENTIMA: Pogledajte šta im je rekao (VIDEO)
PREDSEDNIK Venecuele Nikolas Maduro je helikopterom stigao na Menhetn, nakon čega je konvojem prebačen u Pritvorski centar (MDC) u Bruklinu, ozloglašeni zatvor opisan kao „odvratan“ sa „zastrašujućim“ uslovima. Tamo su ostali pevač R. Keli, Gislejn Maksvel i Sem Bankman-Frid.
04. 01. 2026. u 08:58
U VENECUELI 4.000 HRVATA : Strah, svuda tišina puna tenzije
U VENECUELI živi 4.000 osoba hrvatskog porekla koje posle noćašnjeg američkog napada na glavni grad Karakas, zatvorene u kućama, čekaju dalji razvoj događaja, rekla je u subotu Hini predstavnica hrvatske zajednice u toj južnoameričkoj zemlji.
03. 01. 2026. u 18:47
Komentari (0)