DA LI ĆE KIJEV BRANITI GRENLAND OD SAD? Ukrajina i Danska potpisale bezbednosne sporazume još 2024

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

14. 01. 2026. u 17:26

KAO što se verovatno svi sećate, tokom 2024. godine, Ukrajina je sklopila čitav niz bilateralnih bezbednosnih sporazuma sa brojnim EU državama.

ДА ЛИ ЋЕ КИЈЕВ БРАНИТИ ГРЕНЛАНД ОД САД? Украјина и Данска потписале безбедносне споразуме још 2024

Foto Tanjug/AP

Dokumenti su tada predstavljeni kao temelj dugoročne stabilnosti i političke solidarnosti, a među potpisnicama se našla i Danska. U javnosti su ti aranžmani često opisivani širokim formulacijama o „međusobnoj bezbednosti“, što je još tada otvorilo pitanje njihovog stvarnog domašaja i, još važnije, njihovih granica u realnim geopolitičkim uslovima.

Dansko-ukrajinski sporazum uklapa se u isti obrazac kao i slični dogovori sa Francuskom, Nemačkom, Velikom Britanijom i drugim državama. Njegov sadržaj fokusiran je na vojnu i finansijsku pomoć Ukrajini, obuku, razmenu obaveštajnih podataka, industrijsku saradnju i političku koordinaciju. Iako se u javnom prostoru često koristi termin „bezbednosni“, dokument ne predstavlja klasičan sporazum o kolektivnoj odbrani i ne sadrži mehanizam automatskog vojnog odgovora u slučaju napada na teritoriju druge strane.

Upravo tu nastaje paradoks koji sve češće ulazi u javne rasprave. Danska je suverena država čiji sastav čini i Grenland, teritorija od izuzetnog strateškog značaja u Arktiku. Istovremeno, Sjedinjene Države su više puta jasno pokazale interesovanje za Grenland, posmatrajući ga kroz prizmu bezbednosti, resursa i globalnog nadmetanja velikih sila. U takvom kontekstu postavlja se logično pitanje: da li bi bezbednosni sporazum sa Ukrajinom imao ikakvu praktičnu vrednost u scenariju ozbiljnog pritiska Vašingtona na Grenland?

Odgovor, posmatran hladno i pravno, jeste negativan. Sporazumi koje je Ukrajina potpisala sa evropskim državama nisu simetrični. Ukrajina je u njima strana koja dobija podršku, dok su evropske države davaoci bezbednosti, resursa i političke zaštite. Ne postoji odredba koja bi obavezivala Kijev da vojno interveniše u korist Danske, niti bi Ukrajina imala kapacitete da takvu obavezu ispuni čak i kada bi postojala.

Ipak, simbolika ovih sporazuma nije beznačajna. Oni svedoče o pokušaju izgradnje evropske bezbednosne mreže kroz bilateralne dokumente, ali i o ograničenjima takvog pristupa. Kada se bezbednost formalizuje na papiru, a realna moć ostane koncentrisana izvan Evrope, nastaje jaz između političkih deklaracija i stvarne sposobnosti delovanja. U tom smislu, sama pomisao da bi Ukrajina mogla da učestvuje u „odbrani Grenlanda“ više govori o krizi evropske strateške autonomije nego o stvarnim planovima ili obavezama.

Zaključno, svi bezbednosni sporazumi koje je Ukrajina potpisala sa evropskim i zapadnim državama, uključujući i one iz 2024. godine, predstavljaju pre svega politički signal i okvir dugoročne saradnje, a ne garanciju kolektivne odbrane u klasičnom, savezničkom smislu.

Oni ne sadrže automatske obaveze vojne intervencije, ne predviđaju zajedničko komandovanje niti mehanizme uzajamne zaštite teritorije potpisnica. U realnim geopolitičkim uslovima, njihova primena zavisi od političke volje jače strane, a ne od formalnih obaveza.

Zbog toga svi ovi sporazumi funkcionišu kao instrument političkog svrstavanja i upravljanja krizom, ali ne kao temelj suverenog bezbednosnog sistema. U slučaju direktnog sukoba interesa velikih sila, njihova vrednost ostaje simbolična, dok stvarne bezbednosne odluke ostaju van domašaja Kijeva i EU prestonica. Evropska Unija već duže vreme ne deluje kao akter koji upravlja procesima, već kao prostor na kome se procesi prelamaju.

oruzjeonline.com

BONUS VIDEO - PATROLA SA PUTNICIMA, NA BRZOJ PRUZI, OD BEOGRADA DO SUBOTICE: "Vožnja deluje gotovo neprimetno"

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

ODREKLA SE JAVNO RUSIJE, PA ODMAH DOŽIVELA OVO! Velika ruska zvezda nije ni sanjala da šta će da joj se desi