DA LI ĆE KIJEV BRANITI GRENLAND OD SAD? Ukrajina i Danska potpisale bezbednosne sporazume još 2024
KAO što se verovatno svi sećate, tokom 2024. godine, Ukrajina je sklopila čitav niz bilateralnih bezbednosnih sporazuma sa brojnim EU državama.
Foto Tanjug/AP
Dokumenti su tada predstavljeni kao temelj dugoročne stabilnosti i političke solidarnosti, a među potpisnicama se našla i Danska. U javnosti su ti aranžmani često opisivani širokim formulacijama o „međusobnoj bezbednosti“, što je još tada otvorilo pitanje njihovog stvarnog domašaja i, još važnije, njihovih granica u realnim geopolitičkim uslovima.
Dansko-ukrajinski sporazum uklapa se u isti obrazac kao i slični dogovori sa Francuskom, Nemačkom, Velikom Britanijom i drugim državama. Njegov sadržaj fokusiran je na vojnu i finansijsku pomoć Ukrajini, obuku, razmenu obaveštajnih podataka, industrijsku saradnju i političku koordinaciju. Iako se u javnom prostoru često koristi termin „bezbednosni“, dokument ne predstavlja klasičan sporazum o kolektivnoj odbrani i ne sadrži mehanizam automatskog vojnog odgovora u slučaju napada na teritoriju druge strane.
Upravo tu nastaje paradoks koji sve češće ulazi u javne rasprave. Danska je suverena država čiji sastav čini i Grenland, teritorija od izuzetnog strateškog značaja u Arktiku. Istovremeno, Sjedinjene Države su više puta jasno pokazale interesovanje za Grenland, posmatrajući ga kroz prizmu bezbednosti, resursa i globalnog nadmetanja velikih sila. U takvom kontekstu postavlja se logično pitanje: da li bi bezbednosni sporazum sa Ukrajinom imao ikakvu praktičnu vrednost u scenariju ozbiljnog pritiska Vašingtona na Grenland?
Odgovor, posmatran hladno i pravno, jeste negativan. Sporazumi koje je Ukrajina potpisala sa evropskim državama nisu simetrični. Ukrajina je u njima strana koja dobija podršku, dok su evropske države davaoci bezbednosti, resursa i političke zaštite. Ne postoji odredba koja bi obavezivala Kijev da vojno interveniše u korist Danske, niti bi Ukrajina imala kapacitete da takvu obavezu ispuni čak i kada bi postojala.
Ipak, simbolika ovih sporazuma nije beznačajna. Oni svedoče o pokušaju izgradnje evropske bezbednosne mreže kroz bilateralne dokumente, ali i o ograničenjima takvog pristupa. Kada se bezbednost formalizuje na papiru, a realna moć ostane koncentrisana izvan Evrope, nastaje jaz između političkih deklaracija i stvarne sposobnosti delovanja. U tom smislu, sama pomisao da bi Ukrajina mogla da učestvuje u „odbrani Grenlanda“ više govori o krizi evropske strateške autonomije nego o stvarnim planovima ili obavezama.
Zaključno, svi bezbednosni sporazumi koje je Ukrajina potpisala sa evropskim i zapadnim državama, uključujući i one iz 2024. godine, predstavljaju pre svega politički signal i okvir dugoročne saradnje, a ne garanciju kolektivne odbrane u klasičnom, savezničkom smislu.
Oni ne sadrže automatske obaveze vojne intervencije, ne predviđaju zajedničko komandovanje niti mehanizme uzajamne zaštite teritorije potpisnica. U realnim geopolitičkim uslovima, njihova primena zavisi od političke volje jače strane, a ne od formalnih obaveza.
Zbog toga svi ovi sporazumi funkcionišu kao instrument političkog svrstavanja i upravljanja krizom, ali ne kao temelj suverenog bezbednosnog sistema. U slučaju direktnog sukoba interesa velikih sila, njihova vrednost ostaje simbolična, dok stvarne bezbednosne odluke ostaju van domašaja Kijeva i EU prestonica. Evropska Unija već duže vreme ne deluje kao akter koji upravlja procesima, već kao prostor na kome se procesi prelamaju.
oruzjeonline.com
BONUS VIDEO - PATROLA SA PUTNICIMA, NA BRZOJ PRUZI, OD BEOGRADA DO SUBOTICE: "Vožnja deluje gotovo neprimetno"
"RUSI, IDITE KUĆI!" Jeziva politička poruka sa trga u Budimpešti, Mađar već počeo da radi po nalogu Brisela (VIDEO)
VELIKI politički zaokret u Mađarskoj najavio je lider opozicione Tise Petar Mađar, koji je posle izborne pobede poručio da zemlju čeka obnova punog učešća u Evropskoj uniji i NATO, miran prenos vlasti i ozbiljno preuređenje državnog vrha.
13. 04. 2026. u 07:27
PROVOCIRALI NA GODIŠNjICU NATO AGRESIJE: Uhapšena četvorica Albanaca u Srbiji, pogledajte snimke (VIDEO)
PRIPADNICI Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije uhapsili su na teritoriji Republike Srbije A. S. (1989), E. V. (1984), E. G. (1978) i A. C. (2005) državljane Republike Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
24. 03. 2026. u 20:17
SAMOUBISTVO BIVŠEG MINISTRA MUP-A ISPRED SKUPŠTINE: Ostavio 3 koverte, oduzeo sebi život zbog Haškog tribunala
Na današnji dan, 11. aprila 2002. godine, na ulazu u zdanje Doma Narodne Skupštine Srbije (tadašnje Skupštine SRJ) u Beogradu, bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije Vlajko Stojiljković izvršio je samoubistvo, neposredno nakon usvajanja Zakona o saradnji sa Haškim tribunalom. Preminuo je dva dana kasnije od posledica ranjavanja.
11. 04. 2026. u 21:30 >> 21:39
Komentari (1)