"MRTVA" TIŠINA U ZALIVU: Zašto arapski svet ćuti dok Iran gori?
DOK čitamo potresne vesti iz Irana koje predstavljaju vrlo verovatno najteži izazov vlastima u Teheranu još od 2022. godine, reakcija arapskog sveta ostaje upadljivo prigušena.
vikipedija
Vest o događajima u Islamskoj Republici retko se nalazi na vrhu informativnih emisija u državama Persijskog zaliva, a zvaničnici, kada i progovore, čine to oprezno i bez jasnih stavova. Kako piše britanski časopis The Economist, ova tišina nije posledica ravnodušnosti, već kombinacije promenjene regionalne ravnoteže i dubokog straha od posledica koje bi mogao da donese kolaps iranske države.
Autor analize navodi da su protesti u Iranu danas objektivno ozbiljniji izazov za vlast nego oni iz 2022. godine, ali da se regionalni kontekst u međuvremenu dramatično promenio. Nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. i izraelskog odgovora koji je usledio, iranska mreža saveznika i posrednika na Bliskom istoku pretrpela je težak udar. Hezbolah u Libanu, nekada ključni oslonac Teherana, znatno je oslabljen i izložen gotovo svakodnevnim izraelskim vazdušnim napadima. U Siriji je nestao režim Bašara el Asada, dok se sam Iran još uvek nije oporavio od dvanaestodnevnog bombardovanja koje su u junu izvele Sjedinjene Države i Izrael.
Foto: Gemini AI
U takvom okruženju, Iran više ne deluje kao regionalni kolos kakav je bio pre nekoliko godina. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu ga je javno opisao kao „degradiranu silu“, a sličnu procenu, kako navodi The Economist, dele i mnogi arapski zvaničnici. Ipak, upravo ta kombinacija slabosti i nepredvidivosti čini Teheran opasnim susedom.
Iako je tokom junskog rata oštećen deo iranskog arsenala balističkih raketa dugog dometa, Iran i dalje raspolaže sa hiljadama raketa kratkog dometa, sposobnih da pogode ciljeve širom Persijskog zaliva. Iranski zvaničnici su već upozorili zemlje regiona da bi, u slučaju novog napada, lista ciljeva mogla biti proširena i da bi se među njima mogao naći i Bahrein, gde se nalazi Peta flota američke mornarice. Iako deo tih pretnji može imati propagandni karakter, one se u zalivskim prestonicama ne shvataju olako.
Prema tekstu The Economist-a, ono čega se arapski lideri najviše plaše nije opstanak sadašnjeg iranskog režima, već njegov nagli raspad. Iran je država od oko 92 miliona stanovnika, udaljena svega dvesta kilometara preko mora. Kolaps bi mogao da proizvede masovne izbegličke talase, ali i mnogo opasniji scenario: gubitak kontrole nad velikim arsenalom raketa, dronova i, što je možda najosetljivije, hiljadama kilograma uranijuma čija se tačna lokacija nakon poslednjeg napada SAD ne zna.
Ne postoji stvarna politička ili ideološka bliskost između arapskih režima i Islamske Republike. Mnoge vlade u regionu bi bez sumnje pozdravile pojavu nove iranske vlasti koja bi bila spremna da ograniči nuklearni program i prekine podršku arapskim milicijama. Međutim, posle dve godine gotovo neprekidnog regionalnog rata, prevladava strah da bi nemiri u Iranu doneli više haosa nego stabilnosti.
Zbog toga današnja tišina arapskog sveta ne znači podršku Teheranu, već oprez. Slab Iran je podnošljiv problem. Raspadnut Iran, sa neizvesnom sudbinom ljudi, oružja i nuklearnih materijala, za zalivske monarhije predstavlja scenario koji žele da izbegnu po svaku cenu, zaključuje britanski Ekonomist.
Dodajmo da je iskustvo arapskih država sa političkim prevratima u poslednjih petnaest godina duboko oblikovalo njihovu današnju uzdržanost. Zemlje koje su prošle kroz talas tzv. Arapskog proleća organozovanog sa zapada suočile su se sa dugoročnom destabilizacijom, ekonomskim slomom i gubitkom realnog suvereniteta.
Druge, koje su izbegle takav scenario, svoju bezbednost i opstanak režima i elite vežu za strateško usklađivanje sa Sjedinjenim Državama. U oba slučaja, rezultat je isti: izbegavanje javnog svrstavanja i strah od ponavljanja procesa koji su se pokazali razornim po državnu stabilnost. Zato današnja tišina arapskog sveta prema Iranu nije izraz solidarnosti, već refleks samoodržanja u regionu koji je već platio visoku cenu „promena“.
oruzjeonline.com
BONUS VIDEO - PATROLA SA PUTNICIMA, NA BRZOJ PRUZI, OD BEOGRADA DO SUBOTICE: "Vožnja deluje gotovo neprimetno"
Preporučujemo
ZAVRŠEN SUDBONOSNI SASTANAK OKO GRENLANDA! Pomeren iz Bele kuće, trajao 50 minuta, a o jednoj fotografiji svi govore (FOTO)
ZVANIČNI sastanak na visokom nivou oko Grenlanda, na kojem su učestvovali američki potpredsednik Džej Di Vens, američki državni sekretar Marko Rubio i ministri spoljnih poslova Danske i Grenlanda, Lars Loke Rasmusen i Vivijan Mocfelt, završen je nakon 50 minuta.
14. 01. 2026. u 18:36
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
ŠTA URADITI SA STAROM IKONOM KAD KUPITE NOVU: Teolog dao odgovor - jedno nipošte NE bi trebalo činiti
U DOMOVIMA pravoslavnih vernika ikona zauzima posebno mesto, ne samo kao ukras već kao svetinja. Zato se često postavlja pitanje šta učiniti sa starom ikonom kada nabavimo novu i kako se prema njoj odnositi na dostojanstven način?
15. 01. 2026. u 07:43
Komentari (0)