BITKA ZA ARKTIK Ko su „Polarni medvedi“ i zašto Zapad paniči: Ruski marinci se spremaju za polarnu bitku (VIDEO)

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

25. 01. 2026. u 21:33

PAŽNjA najvećih svetskih sila sve je snažnije usmerena ka Arktiku, regionu koji se ubrzano pretvara u novu liniju globalnog nadmetanja.

БИТКА ЗА АРКТИК Ко су „Поларни медведи“ и зашто Запад паничи: Руски маринци се спремају за поларну битку (ВИДЕО)

Foto: Tanjug/AP

Ova tenzija dodatno je podgrejana Grenlandom, ostrvom koje je američki predsednik Donald Tramp javno pominje kao teritoriju koja postaje SAD. U takvom kontekstu, svaki vojni pokret u severnim regionima Evroazije dobija prenaglašenu simboliku.

Očekivano, u Poljskoj se poslednjih dana pojavila tvrdnja da Rusija „odmah priprema“ svoje marince za invaziju na Grenland. Prema pisanju poljskog portala Forsal, ruski predsednik Vladimir Putin navodno jača vojno prisustvo na Kolskom poluostrvu upravo sa tim ciljem. Takva interpretacija brzo je odjeknula u zapadnim analitičkim krugovima, iako se ne oslanja na logiku, već zamenu teza i selektivno čitanje vojnih vežbi.

Forsal navodi da ruska Severna flota sprovodi intenzivne borbene aktivnosti u arktičkim uslovima, ističući da marinci koriste iskustva stečena tokom rata u Ukrajini. U tim vežbama, prema poljskom izveštaju, ruski vojnici su gađali bojevom municijom mete koje simuliraju bespilotne letelice, unapređivali veštine korišćenja protivtenkovskih lansera, izvodili simulirane napade i vežbali manevre protiv različitih vazdušnih pretnji. Posebna pažnja posvećena je inženjerskoj i medicinskoj obuci, što je u arktičkim uslovima od presudnog značaja.

U središtu ove priče nalazi se 61. gardijska brigada marinaca, poznata pod nadimkom „Polarni medvedi“. Ova jedinica bazirana je u selu Sputnjik, u Pečengskom okrugu Murmanske oblasti, na samom severozapadu Rusije. Deo brigade angažovan je u borbama u Ukrajini, dok su jedinice koje su ostale na Kolskom poluostrvu nedavno započele novu rundu intenzivnih borbenih vežbi.

Foto Tanjug AP

Vojni stručnjaci koji ne rade za ovde citiranu interesnu grupu odbacuju tezu o Grenlandu kao čistu fantaziju. Kapetan i analitičar Vasilij Dudikin izjavio je da su „implikacije da će ruska morska pešadija biti poslata da osvoji Grenland zablude ludaka“. Prema njegovim rečima, zadaci marinaca su jasno definisani i vezani za bezbednost Severnog morskog puta, ključne arterije za rusku trgovinu i vojnu logistiku u Arktičkom okeanu.

Ruski marinci redovno izvode i duga pomorska krstarenja. Jedno od poslednjih dogodilo se u avgustu prošle godine, kada su transportovani velikim desantnim brodom „Aleksandar Otrakovski“ tokom plovidbe ka Severnom ledenom okeanu. Cilj takvih misija, kako se navodi, jeste sprovođenje vojnih aktivnosti usmerenih na zaštitu ruskih interesa u arktičkom regionu, a ne projekcija sile prema Grenlandu.

Na pitanje da li bi ruski marinci uopšte mogli da se rasporede na Grenland, makar teorijski, Dudikin odgovara da je to moguće samo u krajnje apstraktnom smislu. Veliki desantni brodovi mogli bi da stignu do ostrva iz Severomorska, jer je udaljenost oko 2.000 nautičkih milja, što nije neizvodljivo za misije velikog dometa. Međutim, Severna flota raspolaže sa svega četiri velika desantna broda, koji već imaju brojne zadatke u arktičkom regionu. Misija na Grenland, kako naglašava, jednostavno nije na dnevnom redu, što je više puta potvrdio i sam Putin.

Ostaje pitanje zašto se onda u Poljskoj i šire na Zapadu fabrikuje tolika prašina. Prema Dudikinu, odgovor je jednostavan. Zapad je duboko zabrinut zbog sistematskog jačanja ruskog vojnog prisustva na Arktiku, a Kolsko poluostrvo predstavlja jednu od ključnih tačaka tog sistema. Tamo se ne nalazi samo glavna baza Severne flote u Severomorsku, već i značajan deo ruskog nuklearnog arsenala, uključujući strateške podmornice.

Rusija je na Arktiku rasporedila i deset vojnih aerodroma, uključujući lokacije kao što su Nova Zemlja, Mis Šmit, Vrangel, Kotelni, arhipelag Zemlja Franca Josifa i sama Murmanska oblast. Uprkos ekstremnim klimatskim uslovima, svi ovi aerodromi projektovani su za rad baš u ovakvim vremenskim uslovima. Upravo ta infrastruktura, a ne fantazije o Grenlandu, predstavlja glavni razlog zabrinutosti Zapada, naravno uključujući i Poljsku.

Iako je Tramp svojim planovima uzburkao isti taj Zapad oko Grenlanda, suština strateškog nadmetanja leži mnogo severnije. Arktik, sa ogromnim energetskim i mineralnim resursima, postaje ključno poprište sukoba interesa velikih sila. U toj igri, Rusija i Kina već jasno pokazuju da ne nameravaju da prepuste region bez borbe, dok Zapad pokušava da svaku rusku vojnu aktivnost predstavi kao pretnju daleko širu od njenog stvarnog dometa.

oruzjeonline.com

BONUS VIDEO - PATROLA SA PUTNICIMA, NA BRZOJ PRUZI, OD BEOGRADA DO SUBOTICE: "Vožnja deluje gotovo neprimetno"

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

RAT U HRVATSKOJ IH RAZDVOJIO: Glumac ćerku nije video pet godina - potresni detalji iz života Borisa Komnenića