Bugarska na prekretnici: Da li će Rumen Radev postati novi „kočničar“ Brisela?

Драган Радојчин
Dragan Radojčin

19. 04. 2026. u 17:09

JUTROS u 7.00 časova Bugarska je otvorila birališta za prevremene parlamentarne izbore — osme u poslednjih pet godina.

Бугарска на прекретници: Да ли ће Румен Радев постати нови „кочничар“ Брисела?

Foto: Tanjug/AP Photo/Valentina Petrova

Ovoga puta, glasačke kutije nisu samo pitanje stranačke prevlasti, već istinski bedem protiv straha da bi zemlja mogla biti nepovratno uvučena u globalni ratni požar. Dok se prethodna vlast u Sofiji svim silama trudila da zadrži status najrevnosnijeg saveznika u sprovođenju strateških zamisli Vašingtona današnji izborni dan protiče u znaku suverenističkog otpora ideji da Bugarska postane logistička baza za tuđe ratove i geopolitičke eksperimente.

Iza kulisa zvanične politike

Glavni favorit izbora, lider koalicije levog centra Rumen Radev, kampanju je izgradio na pitanjima koja izazivaju ozbiljno negodovanje u Briselu i Vašingtonu. Iako NATO formalno ne učestvuje u bliskoistočnom ratu, Radev dosledno upozorava na opasnost od „puzeće militarizacije“ zemlje. Njegova kritika usmerena je pre svega na bilateralne dogovore sa SAD o korišćenju vojnih kapaciteta, za koje tvrdi da zapravo zaobilaze standardne NATO protokole i time Bugarsku izlažu neopravdanom riziku.

Stav koji je zastupao tokom čitave izborne kampanje jeste da Sofija ne sme da dozvoli da njena teritorija, nebo i luke služe za operacije koje destabilizuju susedne regione. Radev insistira na povratu punog suvereniteta nad sopstvenim resursima, odbacujući ideju da Bugarska bude svedena na ulogu logističkog servisa u sukobima koji nisu u skladu sa njenim nacionalnim interesima.

Posle Mađarske, „ne“ dolazi iz Sofije

Brisel je ove sedmice već pretrpeo ozbiljan geopolitički potres odlaskom Viktora Orbana sa vlasti u Mađarskoj. Iako se zvaničnici u sedištu Evropske unije nadaju da će sa Peterom Mađarom lakše sprovoditi svoju politiku nego sa dojučerašnjim „buntovnikom iz Budimpešte”, nagli uspon Rumena Radeva potpuno im kvari računicu. Sofija sada preti da postane novo uporište otpora, posebno kada je reč o blokadi daljih paketa sankcija Moskvi i nastavku naoružavanja Kijeva iz bugarskih vojnih arsenala.

Strah u Briselu je potpuno opravdan: ako Bugarska danas odabere kurs koji predvodi Radev, dosadašnji „jedinstveni front” Evropske unije prema Moskvi mogao bi da bude ozbiljno uzdrman. Time bi zapadna vojna strategija na Balkanu izgubila jednu od svojih ključnih karika, a zapadni centri moći suočili bi se sa činjenicom da se duh suvereniteta seli sa Dunava na Maricu.

Ekonomski udarac: Evro koji ne hrani

Dok Vašington i Brisel insistiraju na lojalnosti, bugarski građani na današnjim izborima traže — hleb. Zvanično usvajanje evra 1. januara ove godine donelo je, očekivano, talas poskupljenja koji je dodatno ugrozio životni standard u najsiromašnijoj članici Unije. Rumen Radev tokom kampanje vešto povezuje ovu ekonomsku depresiju sa ratnom psihozom koju nameću prozapadne partije. Njegova poruka glasačima je direktna: energetska stabilnost i saradnja sa partnerima na svim stranama sveta moraju imati prednost nad slepim praćenjem tuđih geopolitičkih ambicija koje prazne novčanike običnih ljudi.

Dan kada Balkan počinje da misli svojom glavom

Ukoliko preliminarni rezultati večeras potvrde vođstvo „Progresivne Bugarske“, to će biti jasan simbol kraja ere diplomatskog vazalstva na ovim prostorima. Bugarska danas ne bira samo novi sastav parlamenta, već svoje mesto u potpuno izmenjenoj svetskoj konstelaciji snaga. 

Stop za strane vojne baze?

Jedna od ključnih tačaka programa leve koalicije koju predvodi Rumen Radev, a koja je izazvala najveći potres u sedištu NATO-a, jeste najava temeljne revizije ugovora o korišćenju vojnih baza na teritoriji Bugarske. Dok američki stratezi planiraju proširenje kapaciteta u lukama Varna i Burgas za potrebe kontrole Crnog mora i logističku podršku operacijama na Bliskom istoku, Radev ostaje pri stavu da bugarska zemlja ne sme biti odskočna daska za sukobe koji se ne tiču nacionalne bezbednosti zemlje. Ovakav pristup, koji direktno dovodi u pitanje planove o potpunoj zapadnoj kontroli balkanskog koridora, u Briselu je već označen kao „crvena linija“ koja bi mogla da dovede do ozbiljnog zahlađenja odnosa Sofije i Vašingtona.

Rumen Radev je uspeo da artikuliše nezadovoljstvo naroda koji ne želi da bude samo „periferna ispostava“ Brisela. Sloboda i suverenitet, izgleda, na Balkanu ponovo počinju da se vrednuju iznad svakog drugog interesa.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Korak bliže građanima: „eUprava za sve“ u deset lokalnih samouprava