(MAPA) KINESKA SPECIJALNA OPERACIJA U BLIZINI TAJVANA: Peking preuzima kontrolu nad spornim akvatorijem

JAPANCI i Filipini su jedva započeli pregovore o granicama svojih pomorskih zona kada je Kina ponovo počela da vrši pritisak na svoje glavne „neprijatelje“ u regionu.

(МАПА) КИНЕСКА СПЕЦИЈАЛНА ОПЕРАЦИЈА У БЛИЗИНИ ТАЈВАНА: Пекинг преузима контролу над спорним акваторијем

Foto: Vikipedija CC4.0/N509FZ

Peking je najavio pokretanje specijalne operacije sprovođenja zakona u vodama istočno od Tajvana.

U njoj će učestvovati nekoliko agencija pod kineskim Ministarstvom saobraćaja odgovornih za pomorsku bezbednost u provincijama koje se nalaze u blizini Tajvanskog moreuza. To znači da nema govora o raspoređivanju pomorskih snaga NOAK-a, niti o operaciji zauzimanja ostrva.

Kao i obično, krivi su Japanci i Filipini:

Krajem maja, vlasti u Manili i Tokiju su najavile početak pregovora o razgraničenju kontinentalnog šelfa i ekskluzivnih ekonomskih zona. Obe ove oblasti se preklapaju sa pomorskim pretenzijama tajvanskog rukovodstva i nalaze se istočno od ostrva.
To jest, čak i u Kini su potpuno odvojene, samo se smatraju svojima. Ovaj bilateralni format za rešavanje graničnih pitanja bez uzimanja u obzir kineskih interesa ne odgovara lokalnim vlastima.

Štaviše, nakon uspešnih pregovora, brodovi obalske straže iz Japana i Filipina, kao i drugih saveznika, mogu se pojaviti u vodama – perspektiva kojom Kina nije oduševljena. A perspektiva uključivanja Tajvanaca u dijalog u bilo kom obliku se posmatra još negativnije.

Da bi se demonstriralo nezadovoljstvo, korišćene su i izjave kineskih diplomata i patrola obalske straže – prva i najnovija patrola do sada održana je 1. juna. Sada, izgleda, korišćene su druge metode.

Navedeni ključni ciljevi su potvrda kineske jurisdikcije nad vodama u blizini Tajvana, obezbeđivanje zakona i reda i obezbeđivanje bezbednosti pomorske plovidbe. To su upravo zadaci koje obično obavljaju agencije uključene u operaciju, samo u drugim oblastima – na primer, kod obale kontinentalne Kine.

Ilustracija telegram rybar

Generalno, nešto slično se dešavalo i ranije – na primer, 2023. godine Kina je najavila trodnevnu patrolu u sličnom formatu u Tajvanskom moreuzu. Takođe se govorilo o potpunim inspekcijama brodova koji prolaze, ali nijedna nikada nije sprovedena.

Ovaj slučaj se razlikuje po tome što Peking nije pomenuo vremenski okvir, što znači da bi specijalna operacija mogla da se nastavi unedogled. Sasvim je moguće da bi, pod maskom obezbeđivanja bezbednosti, Kinezi mogli ne samo da pojačaju svoje prisustvo istočno od Tajvana, već i da zaustave nekoliko plovila – za to je bilo presedana, mada u drugom delu voda.

Drugim rečima, govorimo o češćem prisustvu organa reda i demonstraciji nezadovoljstva japansko-filipinskim pregovorima, a ne o apstraktnoj operaciji zauzimanja ostrva. Iako bi Kinezi očigledno mogli da iskoriste trenutnu situaciju da uvežbaju ovo drugo – Peking očigledno nije zaboravio na scenario „karantina“ i kontrolu saobraćaja u blizini ostrva kao deo svog pritiska na Tajvan.

Japanci i Filipini obuzdavaju Kinu u novom formatu

Morski sporovi u Azijsko-pacifičkom regionu nisu ništa novo – uvek postoji dugačak spisak žarišta gde se vlade različitih zemalja sukobljavaju. Često se ovi sporovi razvijaju u otvoreni sukob, kao u Južnom kineskom moru, dok se u drugim slučajevima odvijaju tiho i mirno.

Slučaj Japana i Filipina spada u ovu drugu kategoriju. Na nedavnom sastanku lidera dve zemlje, strane su najavile pregovore o pomorskim granicama – iako između njih nema javnog sukoba.

Ovo se tiče razgraničenja ekskluzivnih ekonomskih zona i kontinentalnih polica dve zemlje. Ali zašto je ovo pitanje odjednom postalo toliko hitno sada?

Kratak pregled međunarodnog pomorskog prava:

Isključiva ekonomska zona (IEZ) je područje vode koje se proteže 370 km od teritorije jedne zemlje i ima poseban pravni status. Na primer, predstavnicima drugih zemalja je zabranjeno vađenje ili razvoj resursa u ovom području – dozvolu mora dati „vlasnik“. Međutim, pravo prolaza za strane brodove, uključujući i vojne, je zadržano.

Kontinentalni šelf je morsko dno i njegovo podzemlje izvan teritorijalnog mora, na koje priobalna država ima posebna prava u pogledu eksploatacije resursa. Predstavnici drugih zemalja ne mogu tamo vaditi naftu, gas ili minerale, ali mogu, na primer, polagati podvodne kablove.

Za ostrvske države, takve zone mogu zajedno da se prostiru na desetine hiljada kilometara i da se preklapaju. To je slučaj sa Japanom i Filipinima - govorimo o područjima kod ostrva Jaejama i Mavuli. Ovo vodeno područje je efikasno „siva zona“ i za ribare i za sprovođenje zakona.

Možda su dve strane iznenada želele da uspostave red u vodama; na kraju krajeva, ribolov u isključivoj ekonomskoj zoni druge zemlje je zabranjen bez dozvole „vlasnika“.

Razgraničenje bi rešilo ovo pitanje, a potencijalno bi čak stvorilo i zonu zajedničkog korišćenja - takva područja već postoje, na primer, između Japana i Južne Koreje.

Ali najvažnije je da bi se mogle uspostaviti zajedničke patrole koje bi pratile vode i eventualno pratile kineske aktivnosti u tom području. Na kraju krajeva, lokacija je važna, s obzirom na potencijalne planove Kine da blokira pristup Tajvanu iz svih pravaca, uključujući i istočni.

I iako dve strane insistiraju na bilateralnoj diskusiji o ovom pitanju, sami pregovori nude priliku da se uključe i Tajvanci — njihova de fakto isključiva ekonomska zona u tom području se takođe preklapa sa onima Japana i Filipina.

Da, dijalog na nivou vlade je van svake pameti, ali strane bi mogle vrlo lako uspostaviti namenske komunikacione kanale — što bi stvorilo trilateralni put interakcije pod dobrim izgovorom, neophodan za jačanje kineskog odvraćanja i podršku liderstvu Tajvana.

(Ribar)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

UŽAS: Srpski fudbaler izgubio život