PAD KOJI NIKO NIJE OČEKIVAO: Kako je Velika Britanija završila na 31. mestu NATO pakta? Samo je država bez vojske gora

VELIKA Britanija nije bila samo jedan od osnivača NATO-a, već i inspiracija za bezbednosni savez.

ПАД КОЈИ НИКО НИЈЕ ОЧЕКИВАО: Како је Велика Британија завршила на 31. месту НАТО пакта? Samo je država bez vojske gora

POA(Phot) Sean Clee / UK MoD


Godine 1948, pet zapadnoevropskih zemalja, Belgija, Francuska, Luksemburg, Holandija i Velika Britanija, potpisale su Briselski ugovor, takođe nazvan Briselski pakt, kao pakt o uzajamnoj odbrani od moguće sovjetske agresije.

Ovo je bio prvi sporazum o uzajamnoj odbrani posle Drugog svetskog rata usmeren protiv Sovjetskog Saveza i direktno je uticao na jezik i strukturu NATO-a.

Ovaj ugovor je bio direktan prethodnik NATO-a i postavio je temelje Severnoatlantskog pakta.

Ministar spoljnih poslova Velike Britanije, Ernest Bevin, igrao je veoma aktivnu i vodeću ulogu u promovisanju saveza. Bevin je bio glavni arhitekta u uključivanju Amerikanaca u evropski odbrambeni pakt.

Godine 1949, pet zemalja Briselskog pakta pozvalo je Sjedinjene Države, Kanadu i još četiri zemlje da im se pridruže, stvarajući NATO sa njegovih 12 osnivača.

Shodno tome, u aprilu 1949. godine, 12 osnivačica je potpisalo Severnoatlantski sporazum u Vašingtonu. Sada se alijansa proširila na 32 članice, što je čini jednim od najvećih svetskih sporazuma o međusobnoj odbrani.

Međutim, Velika Britanija, koja je bila jedna od osnivačica NATO-a, sada je postala jedna od najvećih teretnih sila za alijansu dok se suočava sa novim izazovima i mogućom konfrontacijom sa Rusijom.

Foto: US Navy photo by Dane Wiedmann

Velika Britanija je rangirana na 31. mestu od 32 države članice NATO-a u novoj proceni koja meri koliko dobro zemlje ispunjavaju svoje obaveze da jačaju i modernizuju svoje oružane snage, prema pisanju lista „The Times“.

„Velika Britanija je trenutno rangirana na 31. mestu od 32 zemlje na listi – koja bi mogla biti objavljena do kraja meseca – koja detaljno opisuje kako svaka zemlja napreduje ka ispunjavanju zahteva alijanse u pogledu sposobnosti“, navodi se u izveštaju.

Jedina zemlja ispod Velike Britanije je Island, koji nema stalnu vojsku i oslanja se na islandsku obalsku stražu za svoju odbranu.

Međutim, smatra se da Island igra ključnu ulogu u arktičkoj strategiji NATO-a.

Ciljevi kapaciteta uzimaju u obzir sposobnost države da isplanira put ka napadu na vojne ciljeve NATO-a.

Očekuje se da će Velika Britanija izraditi potpuno finansiran plan u kojem će biti navedeno šta može i šta će doprineti NATO-u pored svog nuklearnog raketnog sistema „Trident“.

Prema pisanju „Tajmsa“, ovaj doprinos će uključivati dve divizije, artiljeriju, municiju i dva nosača aviona sa mlaznjacima F-35 i drugim brzim mlaznjacima. Plan će takođe detaljno opisati šta Velika Britanija treba da obezbedi, kada je u vremenskom okviru raspoređivanja i u kom obimu.

Portparolka vlade je rekla: „Mi smo jedina evropska članica NATO-a koja je u potpunosti posvetila svoje nuklearno odvraćanje alijansi. Uvek smo ispunjavali svoje obaveze u pogledu potrošnje prema NATO-u i ostajemo jedan od najvećih potrošača odbrane u alijansi, kao treći najveći potrošač novca u NATO-u na odbranu. Velika Britanija igra centralnu ulogu u svim misijama NATO-a - od vazdušne policije na istočnom krilu do raspoređivanja naših nosača aviona u Severnom Atlantiku i postojanog doprinosa inicijativi NATO-a „Arktički stražar“.

Velika Britanija je možda treći najveći potrošač na odbranu u NATO-u, iza SAD i Nemačke, ali što se tiče potrošnje kao procenta BDP-a, nalazi se na 12. mestu od 32 zemlje.

Foto printskrin Joutube/19FortyFive Military, Defense and Politics News

Trenutno, Velika Britanija troši 2,4% svog BDP-a na odbranu, što je ne samo niže od proseka NATO-a od 2,76%, već i znatno ispod onoga u zemljama kao što su Poljska (4,48%), Litvanija (4%) i Letonija (3,73%).

Velika Britanija je takođe iza zemalja kao što je Grčka, koja troši 2,85% svog BDP-a na odbranu, i Holandije (2,5%).

Da bi ispunila svoje obaveze prema NATO-u, postignute u Hagu prošle godine, Velika Britanija će morati više nego udvostručiti svoje odbrambene izdatke na 5% BDP-a do 2035. godine.

Prema sporazumu, sve zemlje NATO-a moraće da potroše 3,5 odsto na „osnovne odbrambene potrebe“ i dodatnih 1,5 odsto na širu nacionalnu bezbednost i otpornost do 2035. godine.

Metju Savil iz Kraljevskog instituta ujedinjenih službi (RUSI) rekao je da neuspeh u usklađivanju rasta potrošnje sa drugim zemljama rizikuje da potkopa poziciju Britanije kao lidera u vojnim pitanjima na svetskoj sceni.

„Radi se o političkom određivanju prioriteta“, rekao je on.

„Prešli smo put od toga da smo jedni od retkih koji ispunjavaju cilj [NATO-a] od 2 odsto do toga da smo u sredini.“ Ovo bi moglo biti „problematično“ za Veliku Britaniju, rekao je on – posebno zato što se cilj NATO-a od 2 procenta povećava na 5 procenata do 2035. godine.

„Problem je u tome što, kako se cilj pomera naviše, teret preuzimanja vođstva pada na one koji sebe vide kao lidere“, rekao je Savil.

Britanski ministri se takođe nadaju da će, nakon objavljivanja novog plana za odbrambena ulaganja, zemlja moći da se popne na rang listi NATO-a. Međutim, postoji razlog zašto je plan investicija u odbranu više puta odlagan: ne postoji konsenzus između premijera i Ministarstva finansija o tome koliko potrošiti na odbranu i gde prikupiti sredstva.

Prema izveštajima medija, Ministarstvo odbrane Velike Britanije želi 18 milijardi funti (24,16 milijardi američkih dolara) tokom četiri godine; međutim, Ministarstvo finansija želi da izdvoji samo 12 milijardi funti (16,10 milijardi američkih dolara).

Odbor za javne račune Donjeg doma parlamenta već je upozorio da su kašnjenja u objavljivanju plana investicija u odbranu potkopala kredibilitet Velike Britanije kod njenih saveznika i učinila nabavku najnovije opreme skupljom, „ometajući pokušaj vlade da modernizuje oružane snage“.

Prema britanskim novinama The Spectator, jaz u sposobnostima između obaveza i resursa je reda veličine 28 milijardi funti (37,5 milijardi američkih dolara).

Posebno je napomenuti da nedostatak budžetskih obaveza Velike Britanije takođe odlaže trilateralni Globalni program borbenog vazduhoplovstva (GCAP) između Japana, Velike Britanije i Italije.

GCAP je zajednička inicijativa Italije, Ujedinjenog Kraljevstva i Japana za razvoj borbenog aviona šeste generacije. Japan je navodno frustriran Velikom Britanijom, jer nedostatak posvećenosti Londona finansiranju strateškog programa uzrokuje višegodišnje kašnjenje.

Prošle nedelje, Telegraf je objavio da bi avion mogao biti odložen za nekoliko godina zbog neizvesnosti oko britanskih planova odbrambenih rashoda.

Britanske oružane snage su žalosno nespremne za intenzivan vojni sukob dok se Evropa suočava sa jednom od svojih najgorih bezbednosnih pretnji u poslednjih nekoliko decenija.

Prema Tajmsu, cela raspoloživa flota Kraljevske mornarice od pet nuklearnih podmornica za napad bila je zaglavljena u luci čekajući održavanje i popravke. Šesta, koja je uvedena u flotu, još nije spremna za raspoređivanje.

Najmanje jedna, a moguće i dve od četiri podmornice klase Vangard sa balističkim raketama, koje pružaju kontinuirano odvraćanje na moru, nisu dostupne.

Slično tome, Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo još uvek nije stavilo u upotrebu prvi od svoja očekivana tri aviona za rano upozoravanje Boeing E-7 Wedgetail AEW1, dok je njegov prethodnik, E-3 Sentry, penzionisan pre pet godina.

S obzirom na prepirke u britanskom kabinetu, teško je videti kako će Velika Britanija obezbediti sredstva potrebna za modernizaciju britanskih oružanih snaga, finansiranje lovačkog aviona šeste generacije i ispuniti svoju obavezu prema NATO-u da potroši 5% svog BDP-a na odbranu do 2035. godine.

Uprkos tome što je jedan od osnivača i ključna inspiracija NATO-a, Velika Britanija se sada nalazi na 31. mestu od 32 članice u ispunjavanju ciljeva sposobnosti.

Kako se Evropa suočava sa rastućim ruskim pretnjama, neuspeh Britanije da parira svom istorijskom liderstvu adekvatnim troškovima i modernizacijom rizikuje da potkopa i njenu sopstvenu bezbednost i snagu alijanse.

(eurasiantimes.com)

BONUS VIDEO - DEČAK (14) NESTAO DOK SE KUPAO U DRINI: Sve hitne službe na nogama

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

Da li stres i pad imuniteta utiču na pojavu bradavica?