VODA POSTAJE LUKSUZ? Ove evropske zemlje su najugroženije
IAKO Evropska unija u celini koristi samo 5,8 odsto svojih raspoloživih resursa slatke vode, što na prvi pogled može delovati ohrabrujuće, ovaj prosek krije drastične i zabrinjavajuće razlike između pojedinačnih država članica.
Foto: AI generated
Dok Evropa doživljava još jedno vruće leto, analiza podataka pokazuje da se neke zemlje suočavaju sa kritičnom nestašicom vode, izveštava Euronews.
Zona upozorenja
Realnost je da su razlike između zemalja zapanjujuće. Najbolji primer je Kipar, koji se praktično nalazi u stalnom vanrednom stanju. Prema podacima Evrostata i Evropske agencije za životnu sredinu (EEA), ostrvska država koristi čak 72 odsto svojih slatkovodnih resursa, a leti ta brojka raste na alarmantnih 92 odsto.
Poređenja radi, smatra se da zemlja ulazi u zonu upozorenja kad potrošnja dostigne 20 procenata raspoložive vode. Ranije ove godine, vlasti su pozvale stanovnike da smanje svoju dnevnu potrošnju vode za 10 procenata, što je ekvivalentno oko dva minuta korišćenja vode.
Foto: Evropska agencija za životnu sredinu
Dodatni pritisak stvara brzi rast stanovništva na ostrvu. Vlada ubrzano radi na postavljanju postrojenja za desalinizaciju kako bi se obezbedila voda za piće, posebno pre turističke sezone, a rešavanje ove krize bio je jedan od prioriteta kiparskog predsedavanja Savetom Evropske unije.
Prekomerna potrošnja
Posle Kipra, Malta je sledeća na listi zemalja u riziku, sa godišnjom stopom korišćenja vode od 33 procenta, koja raste na 67 procenata leti. Sličan scenario beleže i druge mediteranske zemlje: Grčka (37%), Rumunija (34%), Portugal (31%), Italija (27%) i Španija (26,5%) su duboko u zoni upozorenja tokom letnjeg perioda zbog prekomerne potrošnje vode.
Evropska agencija za životnu sredinu predviđa da će klimatske promene i suše verovatno povećati „učestalost, intenzitet i uticaj“ nestašice vode najmanje do 2030. godine.
Foto: AI generated
Još jedan izveštaj agencije, pod nazivom "Pregrejani i nepripremljeni", otkrio je da se približno jedan od deset građana EU suočava sa problemima u pristupu dovoljnim količinama bezbedne i čiste vode.
Zastarela infrastruktura
Ovaj problem je najizraženiji na Kipru (36,5%) i u Grčkoj (31,5%). Zanimljivo je da neke zemlje u kojima je pristup vodi otežan – uključujući Bugarsku, Mađarsku, Hrvatsku i Irsku – nemaju posebno visoke stope eksploatacije slatke vode.
To dovodi do zaključka da problem pristupa vodi u ovim slučajevima nije toliko povezan sa nestašicom koliko sa zastarelom infrastrukturom i nedostacima u sistemima snabdevanja.
S druge strane, uprkos problemima sa potrošnjom slatkovodne hrane, Francuska, Portugal i Španija izgleda bolje upravljaju distribucijom čiste i bezbedne vode. U ovim zemljama, udeo stanovništva koje se suočava sa problemima snabdevanja je znatno ispod proseka EU od 9 procenata.
(index.hr)
BONUS VIDEO: DAR PRIRODE KAO POKLON NARODU: Motociklista Kule Perišić poklonio SPC izvor mineralne vode na imanju
Preporučujemo
USKLAĐIVANjE PORESKOG SISTEMA: Šta se menja odmah, a šta tek ulaskom Srbije u EU?
28. 06. 2026. u 11:26
EU SPREMA NOVI MODEL: Ekonomske pogodnosti za kandidate i pre članstva
26. 06. 2026. u 09:18
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
AMERIKANCI BRUJE: Vučić najavio kupovinu HQ-9, Srbija bi mogla da ima najmoćniji PVO sistem u Evropi!
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče, tokom prikaza novih i modernizovanih sredstava i sistema Vojske Srbije na vojnom aerodromu u Batajnici, da će Srbija nabaviti kineski protivvazduhoplovni sistem dugog dometa HQ-9, koji zapadni vojni analitičari ocenjuju kao pandan ruskom S-300, dok pojedine analize njegove sposobnosti porede i sa sistemom S-400.
29. 06. 2026. u 15:26 >> 15:52
UDARNO: Zelenski tvrdi da je Lukašenko prihvatio ultimatum
KOMUNIKACIONA oprema za koju Ukrajina tvrdi da je pomagala u podršci ruskim napadima dronova sa teritorije Belorusije prestala je da radi, rekao je predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski novinarima danas, nekoliko dana nakon što je izdao ultimatum beloruskom predsedniku Aleksandru Lukašenku.
24. 06. 2026. u 18:41
UMRLA JE U BOLOVIMA, U 47. GODINI Njenu smrt Miloš nikada neće prežaliti: "Bolest je brzo napredovala"
"BOLEST je brzo napredovala. Za samo sedam godina ona je legla u krevet i bila je nepokretna do smrti."
25. 06. 2026. u 10:29
Komentari (0)