VODA POSTAJE LUKSUZ? Ove evropske zemlje su najugroženije
IAKO Evropska unija u celini koristi samo 5,8 odsto svojih raspoloživih resursa slatke vode, što na prvi pogled može delovati ohrabrujuće, ovaj prosek krije drastične i zabrinjavajuće razlike između pojedinačnih država članica.
Foto: AI generated
Dok Evropa doživljava još jedno vruće leto, analiza podataka pokazuje da se neke zemlje suočavaju sa kritičnom nestašicom vode, izveštava Euronews.
Zona upozorenja
Realnost je da su razlike između zemalja zapanjujuće. Najbolji primer je Kipar, koji se praktično nalazi u stalnom vanrednom stanju. Prema podacima Evrostata i Evropske agencije za životnu sredinu (EEA), ostrvska država koristi čak 72 odsto svojih slatkovodnih resursa, a leti ta brojka raste na alarmantnih 92 odsto.
Poređenja radi, smatra se da zemlja ulazi u zonu upozorenja kad potrošnja dostigne 20 procenata raspoložive vode. Ranije ove godine, vlasti su pozvale stanovnike da smanje svoju dnevnu potrošnju vode za 10 procenata, što je ekvivalentno oko dva minuta korišćenja vode.
Foto: Evropska agencija za životnu sredinu
Dodatni pritisak stvara brzi rast stanovništva na ostrvu. Vlada ubrzano radi na postavljanju postrojenja za desalinizaciju kako bi se obezbedila voda za piće, posebno pre turističke sezone, a rešavanje ove krize bio je jedan od prioriteta kiparskog predsedavanja Savetom Evropske unije.
Prekomerna potrošnja
Posle Kipra, Malta je sledeća na listi zemalja u riziku, sa godišnjom stopom korišćenja vode od 33 procenta, koja raste na 67 procenata leti. Sličan scenario beleže i druge mediteranske zemlje: Grčka (37%), Rumunija (34%), Portugal (31%), Italija (27%) i Španija (26,5%) su duboko u zoni upozorenja tokom letnjeg perioda zbog prekomerne potrošnje vode.
Evropska agencija za životnu sredinu predviđa da će klimatske promene i suše verovatno povećati „učestalost, intenzitet i uticaj“ nestašice vode najmanje do 2030. godine.
Foto: AI generated
Još jedan izveštaj agencije, pod nazivom "Pregrejani i nepripremljeni", otkrio je da se približno jedan od deset građana EU suočava sa problemima u pristupu dovoljnim količinama bezbedne i čiste vode.
Zastarela infrastruktura
Ovaj problem je najizraženiji na Kipru (36,5%) i u Grčkoj (31,5%). Zanimljivo je da neke zemlje u kojima je pristup vodi otežan – uključujući Bugarsku, Mađarsku, Hrvatsku i Irsku – nemaju posebno visoke stope eksploatacije slatke vode.
To dovodi do zaključka da problem pristupa vodi u ovim slučajevima nije toliko povezan sa nestašicom koliko sa zastarelom infrastrukturom i nedostacima u sistemima snabdevanja.
S druge strane, uprkos problemima sa potrošnjom slatkovodne hrane, Francuska, Portugal i Španija izgleda bolje upravljaju distribucijom čiste i bezbedne vode. U ovim zemljama, udeo stanovništva koje se suočava sa problemima snabdevanja je znatno ispod proseka EU od 9 procenata.
(index.hr)
BONUS VIDEO: DAR PRIRODE KAO POKLON NARODU: Motociklista Kule Perišić poklonio SPC izvor mineralne vode na imanju
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOPreporučujemo
USKLAĐIVANjE PORESKOG SISTEMA: Šta se menja odmah, a šta tek ulaskom Srbije u EU?
28. 06. 2026. u 11:26
EU SPREMA NOVI MODEL: Ekonomske pogodnosti za kandidate i pre članstva
26. 06. 2026. u 09:18
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
SVE KLjUČA OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentinski predsednik poslao poruku koja će razbesneti Britance
PREDSEDNIK Argentine Havijer Milej izjavio je da je njegova vlada "svakim danom sve bliže" povratku suvereniteta nad Foklandskim ostrvima, produbljujući diplomatski spor izazvan politički obojenim slavljem reprezentacije Argentine nakon pobede nad Engleskom na Svetskom prvenstvu ranije ove sedmice, piše briselski portal Politiko.
17. 07. 2026. u 14:37
NOVA FAZA SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU: Iran prvi put direktno napao ovu zemlju!
IRAN je saopštio da je u petak izveo nove napade na američke objekte na Bliskom istoku, uključujući i prvi direktan napad u Siriji, nakon šeste uzastopne noći američkih udara na iranske vojne objekte.
17. 07. 2026. u 12:51
SNIMLjEN U VUKOVARU: Vozaču iz Borova 2. NAJVEĆA KAZNA u istoriji Hrvatske - evo šta je zgrešio
PREMA svemu sudeći, hrvatska policija u poslednje vreme izriče sve veće novčane kazne za počinjene saobraćajne prekršaje.
20. 07. 2026. u 19:45
Komentari (0)