ISTORIJAT SUKOBA JERMENIJE I AZERBEJDŽANA: Zemlja zalivena krvlju od prvih godina Sovjetskog saveza do danas
PREDSEDNIK grupe prijateljstva Skupštine Srbije sa Jermenijom, Aleksandar Čotrić govori za „Novosti“ o istorijatu sukoba ove zemlje sa Jermenijom, koji je jutros ponovo buknuo i postao svetska vest broj jedan.
Oblast Nagorno-Karabah na Kavkazu, u kojoj je jutros oko sedam časova obnovljen zamrznuti ratni sukob između Jermena i Azerbejdžanaca, predmet je spora između dva naroda i dve države skoro čitav jedan vek. Za Jermeniju, reč je o nezavisnoj Nagornokarabaškoj Republici Arcah, koja je proglašena 1991. godine, a Azerbejdžan tu teritoriju smatra integralnim delom sopstvene države i nastoji da je povrati političkim, ali i vojnim sredstvima.
Nagorno-Karabah nalazi se u graničnom pojasu između dve države na prostoru od oko jedanaest i po hiljada kvadratnih kilometara i u njemu živi nešto manje od sto pedeset hiljada ljudi. Koreni konflikta oko ove planinske oblasti sežu u 1923. godinu kada su je sovjetske komunističke vlasti poklonile Azerbejdžanu, iako je u tom trenutku u njoj živelo 96 posto Jermena. To i nije bio toliki problem do početka raspada SSSR-a, kada je postalo izvesno da će nastati nezavisne države. Jermensko stanovništvo Nagorno-Karabaha želelo je da ostane uz maticu, što je potvrđeno i referendumom, a Azerbejdžan je nastojao da ukine autonomiju i potpuno ovlada područjem (slično srpskom pitanju u Krajini, odnosno Hrvatskoj).
Izbio je krvav i dugotrajan rat koji je vođen od 1988. do 1994. godine, kada u Biškeku (Kirgistan), uz posredovanje Rusije, sklopljen mirovni ugovor. Azerbejdžan je od tada više puta pokušavao vojnim putem da povrati svoju vlast, ali zbog žilavog otpora jermenskog stanovništva i pomoći Jermenije, to nije uspevao. Jermenija insistira na pravu stanovništva Nagorno-Karabaha na samoopredeljenje, uz postojanje kopnene veze sa maticom, kao i na poštovanju autoriteta Minske grupe.
Jermenija ima oko tri miliona stanovnika koji pripadaju jermenskoj apostolskoj crkvi (ova država je 301. godine postala prva država koja je priznala hrišćansku veru), a nad njenim stanovništvom od 1915-1923. godine izvršeni su strašni pogromi u Otomanskoj imperiji u kojima je ubijeno više od milion i po ljudi. Azerbejdžan je ekonomski snažniji, jer raspolaže gasom i naftom, ima skoro tri puta više stanovnika od Jermenije i dobija ogromnu pomoć od etnički i istorijski bliske Turske. Ni Jermenija, ni Azerbejdžan nisu priznali takozvanu nezavisnost Kosova, a sa obe zemlje Srbija ima dobre političke i ekonomske odnose.
U najnovijem ratnom sukobu još uvek nije jasno da li je reč o čarkama i provokacijama, kakvih je bilo mnogo u prethodnim godinama, ili je Azerbejdžan rešen da totalnim ratom zauzme Nagorno-Karabah.
Sada je, međutim, najvažnije da što pre utihne oružje i da se obe strane vrate pregovorima i traženju diplomatskog i političkog rešenja u okviru Minsk grupe, OEBS-a i Ujedinjenih nacija, uz mirovno posredovanje Evropske unije i Rusije.
PRIČA O NAJSTARIJEM SRPSKOM KRSTU KOJI "ŽIVI" PREKO 1.000 GODINA: Prenosi se sa kolena na koleno i okuplja ljude sve tri vere (VIDEO)
U NAJNOVIJEM projektu "Novosti" pod nazivom "Drugačije priče" donosimo vam ekskluzivne snimke sa planine Rumije i priču o najstarijem srpskom krstu koji porodica Andrović iz okoline Bara čuva više od 1.000 godina.
02. 07. 2024. u 15:14
HITNA PORUKA LE PENOVE: Makron hoće da izvrši administrativni državni udar
LIDERKA francuske krajnje desnice Marin le Pen optužila je danas francuskog predsednika Emanuela Makrona da žuri da imenuje najviše zvaničnike, što ona vidi, kako je navela, kao preotimanje vlasti.
02. 07. 2024. u 14:14
"KOSTUR, NABACI KOJE KILO" Ana se skinula u bikini, izgled zabrinuo mnoge (FOTO)
ATRAKTIVNA Ana je sve oduševila novom objavom sa plaže...
02. 07. 2024. u 07:46
Komentari (0)