SVI TERORISTIČKI NAPADI U BEČU: Od Karlosa Šakala do islamskih fanatika
PUCNjAVA u Beču u ponedeljak uveče, za koju je austrijski kancelar Sebastijan Kurc rekao da je definitivno teroristički napad, najteži je teroristički akt u poslednjih nekoliko godina u Austriji.
Foto: EPA
U napadu su nastradale tri osobe, kao i jedan napadač kojeg je policija ubila.
Povređeno je više osoba, među njima sedam teže. Povređen je i jedan policajac, koji je čuvao bečku sinagogu, ispred koje je napad i započeo, ali je on van životne opasnosti.
Ukoliko je sinagoga bila meta napada, to bi bio drugi napad na taj verski objekat, posle 1981. kada je grupa Palestinaca upala u sinagogu i ubila jednu osobu.
Teroristički napadi, naročito sa žrtvama, u Austriji su poslednjih godina retki, a do sada je najteži zabeležen slučaj bio desničarski bombaški napad na Rome 4. februara 1995. godine u mestu Obervart, kada su ubijene četiri osobe romske nacionalnosti.
Iza tog napada stajao je neonacista Franc Fuhs koji je sejao strah šaljući i pisma bombe političarima i poznatim ličnostima. On je 1997. godine uhapšen, a 2000. je izvršio samoubistvo u zatvoru.
Poslednji teroristički akt bio je napad pre dve godine na vojnika koji je čuvao ambasadu Irana u Beču.
Vojnik je uspeo da odbrani napad nožem i usmrtio je napadača, islamistu.
Takođe, jedan Tunižanin je 2017. godine u Lincu ubio stariji bračni par, a on je osumnjičen da je blizak Islamskoj državi.
Tvrdio je da je želeo da se osveti društvu zbog Slobodarske partije Austrije (FPO) kojoj prebacuje diskriminaciju muslimana.
Tokom 2009. godine dogodio se napad fundamentalista na indijski verski objekat, tokom kojeg je ubijen jedan guru, koji je doputovao iz Indije, a povređeno devet osoba.
Krajem osamdesetih, 1989. godine, iranski agenti su u Beču ubili tri visoka kurdska političara, među kojima je bio i jedan austrijski državljanin kurdskog porekla.
Ubide su se potom sakrile u ambasadi i nakon intervencije Teherana napustile Austriju, pod policijskom zaštitom.
Četiri godine ranije, Palestinska teroristička grupacija Abu Nidal je 1985. godine sprovela teroristički napad na šalter izraelske aviokompanije El Al na bečkom aerodromu Švehat, tokom kojeg je ubijeno tri putnika, a povređeno 38 osoba.
Godinu dana ranije je turski diplomata Enver Ergun ubijen u centru Beča, a odgovornost su preuzeli jermenski ekstremisti.
Tokom 1981. Godine Beč je bio meta dva teroristička napada.
Tako je palestinska teroristička grupa 29.avgusta upala u sinagogu, gde je ubila dve osobe.
Prethodno, 1. maja, je Abu Nidal grupa u Beču ubila predsednika austrijsko-izraelskog društva Hajnca Nitela, gradskog političara iz redova Socijaldemokratske partije Austrije (SPO).
Grupa terorista oko teroriste Karlosa upali su 21.decembra 1975. u centralu OPEK-a u Beču, gde su ubile tri lica i povredile brojne osobe.
Teroristi su tom prilikom uzeli taoce zahvaljujući kojima su uspeli da pobegnu u Alžir.
Preporučujemo
(UŽIVO) TERORISTIČKI NAPAD U BEČU: Islamska država preuzela odgovornost za napad, uhapšene dve osobe u Švajcarskoj
03. 11. 2020. u 07:06 >> 19:24
OGLASILI SE DžIHADISTI: Evo šta je navodni razlog za teroristički napad u Beču
03. 11. 2020. u 01:18
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)