NOVI DAH "NOVOG STARTA": Dogovor o ofanzivnom naoružanju potpisan 2010. godine najverovatnije će biti produžen
RUSKI i američki eksperti počeli su intenzivno da rade na pripremi produženja Dogovora o smanjenju ofanzivnog naoružanja ("Novi START") koji su 2010. godine potpisali u Pragu predsednici Dmitrij Medvedev i Barak Obama.
Arhiva
Ovu vest je potvrdila predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova. Dogovor Moskve i Vašingtona bi trebalo da bude produžen na pet godina.
Novo je to što sada Amerikanci više ne insistiraju da je uslov produženja tog dogovora da ga potpišu i Kinezi koji povećavaju svoj atomski arsenal. Očigledno je da je novi američki predsednik Džo Bajden shvatio da Kineze niko ne može da natera da oni sebe ograniče u povećanju atomskog arsenala, pa su odlučili da produže ugovor sa Rusijom koji je na obostranu korist. Inače, trenutni ugovor ističe već za nekoliko dana, 5. februara.
O produženju Dogovora 25. januara su razgovarali telefonom sekretar Saveta bezbednosti Rusije Nikolaj Patrušev i pomoćnik predsednika SAD za nacionalnu bezbednost Džek Salivan. Bajden je i pre stupanja na dužnost izjavljivao da nije protiv produženja tog dogovora pod uslovom da on ne šteti Americi.
Ovaj dogovor je jedini koji se tiče ofanzivnog oružja. Njegovo produženje podržava i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg koji objašnjava da bi bilo loše da nema ograničenja broja atomskih glava. Stoltenberg takođe misli, baš kao i Amerikanci, da bi u budućnosti tom dogovoru trebalo da se priključe Kinezi. Mada, u Pekingu ističu da SAD i Rusija i dalje imaju znatno veći broj raketa i atomskih glava, pa zbog toga i ne nameravaju da se pridružuju dogovoru.
Dogovor potpisan 2010. predviđao je da se smanji strateško naoružanje i da ne prelazi 700 interkontinentalnih balističkih raketa na zemlji, podmornicama i bombarderima, a da broj atomskih bojevih glava ne prelazi 1.550.
Bivši američki predsednik Donald Tramp nije hteo da produži taj dogovor do 2030. godine, ako se njemu ne priključi Kina, ali nije tražio da se dogovoru pridruže Velika Britanija i Francuska.
Tramp će biti zapamćen i po tome što je u avgustu 2019. izašao iz Dogovora o raketama srednjeg i malog dometa koji je bio na snazi od juna 1988. i koji je obavezivao SAD i tadašnji SSSR da unište rakete dometa od 500 do 1.500 kilometara kao i one dometa do 5.500 kilometara. Amerikanci su kao razlog napuštanja tog dogovora navodili da su Rusi pravili raketu za sisteme "Iskander" koja je zabranjena dogovorom iz 1988.
Osim toga, Tramp je u novembru 2020. izašao iz Dogovora o otvorenom nebu koji je potpisalo 30 država. Taj dogovor je podrazumevao mogućnost da se iz aviona kontrolišu vojni objekte na teritoriji drugih zemalja. Amerikanci su bili nezadovoljni što im je Rusija ograničila domet letova u Kalinjingradskoj oblasti za vreme velikih vojnih vežbi.
RUSKA DUMA ĆE BRZO REAGOVATI
PREDSEDNIK Komiteta za međunarodne poslove ruskog parlamenta Leonid Slucki ističe da je dobro da se Dogovor produži u sadašnjem obliku bez dopunskih uslovljavanja. Ako se u Moskvi i Vašingtonu saglase da ga produže, ruska Duma će ga brzo ratifikovati. I predsednik Komiteta za međunarodne odnose u Savetu federacije Konstantin Kosačov veruje da se taj važan dokument može produžiti na pet narednih godina.
Preporučujemo
NIKAD JAČI UDARAC ZA RUSE OD POČETKA RATA: Ukrajinske rakete letele više od 1.300 km, pogođena ključna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je u subotu uveče pogodila jedno od strateški najznačajnijih odbrambenih postrojenja Rusije, napavši Votkinski mašinski zavod u udaljenom regionu, skoro 1.300 kilometara od ukrajinske granice - što predstavlja najdublji udar ikada izveden ukrajinskim oružjem domaće proizvodnje.
25. 02. 2026. u 12:25
CEO REGION JE ZGROŽEN! Evo šta je uradila takmičarka lažne države Kosovo kada je videla Srpkinju na pobedničkom postolju
BRUKA i sramota na jednom od evropskih takmičenja u tekvondou za mlade u Sarajevu!
25. 02. 2026. u 11:35
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)