BROJ ŽRTAVA EKSPLOZIJE U KABULU RASTE: Lekari se bore za ljudske živote - među poginulima su najviše deca
U EKSPLOZIJA pred školom u prestonici Avganistana Kabulu poginulo je najmanje 68 osoba, saopštili su avganistanski zvaničnici.
Foto: Printscreen/Jutjub
Lekari nastoje da zbrinu najmanje 165 povređenih, dok se istovremeno sprovodi i identifikacija žrtava, javila je agencija Rojters.
Nekoliko ekspozija dogodilo se u subotu uveče u području Daš-e-Barči, koje naseljavaju šiiti iz etničke manjine Hazara, koja je u prošlosti bila često na meti milianata ISIL-a. Prvi napad posledica je akiviranja automobile bombe pred školom Sajed Al-Šuhada. Nakon jedne eksplozije učenici su istrčali iz školskog zdanja – kada su usledile još dve detonacije.
Prema informacijama zvaničnika među poginulima najviše je učenica te škole. Jedan od očevidaca rekao je agenciji Rojters da je reč o devojčicama koje su se vraćale kući nakon nastave i da svega sedam ili osam stradalih osoba nisu bile školarke.
Predsednik Avganistana Ašraf Gani za napad je okrivio talibanske pobunjenike. Sa druge strane portparol talibana odbacio je umešanost – rekavši da ta grupa osuđuje bilo kakve napade na avganistanske civile.
Papa Franja je tokom nedeljne osudio napad u Kabulu – označivši ga neljudskim činom.
Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija, takođe je osudio napad i izrazio saučešće porodicama žrtava i vladi i građanima Avganistana.
Porodice žrtava avganistansku vladu i zapadne sile označile su odgovornim za neuspeh u zaustavljanju nasilja i rata koji traje.
Širom prestonice Kabula pojačane su bezbednosne mere – ali su tamošnje vlasti saopštile da neće biti u mogućnosti da obezbede sve obrazovne ustanove, džamije i druga javna mesta.
Sjednjene Države i međunarodne vojne snage počele su povlačenje prvog maja u skladu sa sporazumom koji su SAD postigle sa talibanima 2020.
Uoči početka povlačenja američki predsednik Džozef Bajden je rekao da će američke trupe iz Avganistana biti poovučene do 11. septembra 2021, dvadesetogodišnjice napada na Svetski trgovinski centar u Njujorku i zdanje Pentagona u Vašingtonu – što je iniciralo američku interevenciju u Avganistanu.
Talibani su vladali Avganistanom od 1996. do 2001, kada ih je zbacila međunarodna vojna koalicija koju su predvodile SAD. Tada je počela njihova pobuna i borbe koje su vodili sa snagama međunarodne koalicije.
Razlog savezničke intervencije bilo je utočište koje su talibani i Avganistan pružili liderima Al Kaide koji su smatrani odgovornim za terorističke napade 2001.
Prema izveštaju Ujedinjenih nacija na teritoriji Avganistana nalazi se najmanje 500 boraca Al Kaide sa kojima talibani održavaju bliske veze što, sa druge strane, talibani poriču.
(Glas Amerike)
Preporučujemo
CNN OBJAVIO DA JE IRAN PROGLASIO VELIKU POBEDU, TRAMP POLUDEO Saopštenje je velika prevara, nadležni utvrđuju da li je počinjeno krivično delo
IRAN je saopštio da je ostvario veliku pobedu i primorao Sjedinjene Američke Države da prihvate njegov plan u 10 tačaka, navodi se u saopštenju Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana koje su preneli državni mediji, tvrdi CNN. Tramp je na obajvu CNN-a ekspresno reagovao i optužio ih za prevaru.
08. 04. 2026. u 02:39
PROVOCIRALI NA GODIŠNjICU NATO AGRESIJE: Uhapšena četvorica Albanaca u Srbiji, pogledajte snimke (VIDEO)
PRIPADNICI Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije uhapsili su na teritoriji Republike Srbije A. S. (1989), E. V. (1984), E. G. (1978) i A. C. (2005) državljane Republike Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
24. 03. 2026. u 20:17
TAJNI DOGOVORI IZ 80ih: Kako su SAD naoružavale Teheran, Regana umalo koštalo fotelje, umešan državni vrh - afera Iran-Kontra (FOTO)
OLIVER Nort je američki politički komentator i penzionisani pukovnik Korpusa američkih marinaca koji svakom svojom pojavom podseti na kontroverze koje se vežu za njegovo ime.
09. 04. 2026. u 12:33
Komentari (0)