BROJ ŽRTAVA EKSPLOZIJE U KABULU RASTE: Lekari se bore za ljudske živote - među poginulima su najviše deca
U EKSPLOZIJA pred školom u prestonici Avganistana Kabulu poginulo je najmanje 68 osoba, saopštili su avganistanski zvaničnici.
Foto: Printscreen/Jutjub
Lekari nastoje da zbrinu najmanje 165 povređenih, dok se istovremeno sprovodi i identifikacija žrtava, javila je agencija Rojters.
Nekoliko ekspozija dogodilo se u subotu uveče u području Daš-e-Barči, koje naseljavaju šiiti iz etničke manjine Hazara, koja je u prošlosti bila često na meti milianata ISIL-a. Prvi napad posledica je akiviranja automobile bombe pred školom Sajed Al-Šuhada. Nakon jedne eksplozije učenici su istrčali iz školskog zdanja – kada su usledile još dve detonacije.
Prema informacijama zvaničnika među poginulima najviše je učenica te škole. Jedan od očevidaca rekao je agenciji Rojters da je reč o devojčicama koje su se vraćale kući nakon nastave i da svega sedam ili osam stradalih osoba nisu bile školarke.
Predsednik Avganistana Ašraf Gani za napad je okrivio talibanske pobunjenike. Sa druge strane portparol talibana odbacio je umešanost – rekavši da ta grupa osuđuje bilo kakve napade na avganistanske civile.
Papa Franja je tokom nedeljne osudio napad u Kabulu – označivši ga neljudskim činom.
Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija, takođe je osudio napad i izrazio saučešće porodicama žrtava i vladi i građanima Avganistana.
Porodice žrtava avganistansku vladu i zapadne sile označile su odgovornim za neuspeh u zaustavljanju nasilja i rata koji traje.
Širom prestonice Kabula pojačane su bezbednosne mere – ali su tamošnje vlasti saopštile da neće biti u mogućnosti da obezbede sve obrazovne ustanove, džamije i druga javna mesta.
Sjednjene Države i međunarodne vojne snage počele su povlačenje prvog maja u skladu sa sporazumom koji su SAD postigle sa talibanima 2020.
Uoči početka povlačenja američki predsednik Džozef Bajden je rekao da će američke trupe iz Avganistana biti poovučene do 11. septembra 2021, dvadesetogodišnjice napada na Svetski trgovinski centar u Njujorku i zdanje Pentagona u Vašingtonu – što je iniciralo američku interevenciju u Avganistanu.
Talibani su vladali Avganistanom od 1996. do 2001, kada ih je zbacila međunarodna vojna koalicija koju su predvodile SAD. Tada je počela njihova pobuna i borbe koje su vodili sa snagama međunarodne koalicije.
Razlog savezničke intervencije bilo je utočište koje su talibani i Avganistan pružili liderima Al Kaide koji su smatrani odgovornim za terorističke napade 2001.
Prema izveštaju Ujedinjenih nacija na teritoriji Avganistana nalazi se najmanje 500 boraca Al Kaide sa kojima talibani održavaju bliske veze što, sa druge strane, talibani poriču.
(Glas Amerike)
Preporučujemo
Trampu stigle najgore moguće vesti: Nije dobro po američkog predsednika
Podrška američkom predsedniku Donaldu Trampu pala je na najniži nivo u njegovom trenutnom mandatu, a Amerikanci su sve više nezadovoljni njegovim postupanjem sa troškovima života i ratom sa Iranom, pokazuju rezultati nove ankete Ipsosa.
28. 04. 2026. u 20:51
Srušio se avion kod glavnog grada: Poginuli svi putnici i pilot
Vazduhoplovna civilna uprava Južnog Sudana saopštila je danas da se srušio avion jugozapadno od glavnog grada Džube, pri čemu je poginulo svih 14 osoba koje su bile u letelici.
27. 04. 2026. u 16:49
Najgori greh u kući: Zašto vas prate nevolje iako se trudite da budete pravedni
OTKRIJTE koji je to najgori greh u kući koji blokira uspeh i radost. Praktični saveti za povratak mira i sloge.
01. 05. 2026. u 21:38
Komentari (0)