"JUGOSLAVIJO" NA BIS PA U POLICIJU: Najveći hitovi naše narodne muzike imaju svoju verziju i na rumunskom
21. 02. 2023. u 18:00
MALO je poznato da brojni hitovi naše narodne muzike imaju svoju verziju i na rumunskom jeziku. Osamdesetih godina 20. veka popularni rumunski pevači masovno su obrađivali srpske pesme, pa mlađe generacije Rumuna i danas veruju da su to zapravo njihova autorska dela.
Povezane vesti

SRBI POLUDELI ZA ADVENTOM U TEMIŠVARU: Vikendom preko 3.000 naših turista poseti "mali Beč", još sedam dana i kraj
NOVOGODIŠNjI market u Temišvaru ove godine je među Srbima popularniji od istih takvih manifestacija u Beču, Budimpešti i Zagrebu.
31. 12. 2024. u 14:59

SAMO TRI ŠKOLE NOSE STERIJINO IME: Znameniti Srbin ostavio dubok trag u prosveti, ali je ostao upamćen kao dramski pisac
O JOVANU Steriji Popoviću najčešće se govori kao o ocu srpske drame i komediografu, čija se dela i danas, dva veka kasnije, izvode i cene.
07. 02. 2025. u 06:30

UPLATILA NOVAC U HUMANITARNE SVRHE, PA PUŠTENA: Rumunka uhapšena zbog 0,75 grama marihuane
NA graničnom prelazu Vatin, kod Vršca, uhapšena je državljanka Rumunije A. A. A, jer je kod nje, prilikom granične kontrole, pronađeno 0,75 grama marihuane.
28. 01. 2025. u 14:56

RUMUNIMA NAŠLI DROGU NA GRANICI: Uplatili novac u humanitarne svrhe i prošli bez krivične prijave
U RAZMAKU od samo dva dana na graničnim prelazima sa Rumunijom, kod dvoje državljana te zemlje pronađena je opojna droga, ali su oba vinovnika prošla bez krivičnih prijava.
16. 01. 2025. u 11:49

RUMUNKA UHAPŠENA NA GRANICI: Policija kod nje pronašla marihuanu, kaznu uplatila u humanitarne svrhe
RUMUNKA Z. R. M. uhapšena je na graničnom prelazu Vatin, kod Vršca, jer je policija kod nje, prilikom kontrole vozila, prinašla 3,78 grama marihuane.
11. 12. 2024. u 16:05
Najnovije iz rubrike

"MAJKE SU DECU VADILE IZ GROBOVA" Potresno svedočenje o proterivanju Srba iz Sarajeva: Pred tom jezom i užasom, nisam imala pravo na suze
EGZODUS sarajevskih Srba, njih oko 150.000, koji se desio krajem februara i početkom marta 1996. godine, ostao je jedna od najpotresnijih slika moderne istorije srpskog naroda. Herojski braneći svoja ognjišta tokom rata, Srbi su, iako pobednici na bojnom polju, bili prinuđeni da napuste Sarajevo, podnoseći najveću žrtvu u stvaranju Republike Srpske.
23. 02. 2025. u 07:00

USTAV IZ 1974. PISALA I TAJNA SLUŽBA BRITANIJE: Još 1943. agenti SOE preporučivali politiku drobljenja srpskog etničkog prostora
KADA je 21. februara 1974. proglašen Ustav SFRJ koji je konfederalizovao i razorio sopstvenu državu, on nije bio autentični proizvod Brozove političke vrhuške, već deo britanske strategije za posleratnu Jugoslaviju napisane u aprilu 1943, otkrio je prerano preminuli istoričar i pravnik dr Miroslav Svirčević. Teško je objašnjivo ignorisanje ovog intrigantnog otkrića posle 2014. kada je mladi naučnik preminuo u 44. godini.
23. 02. 2025. u 06:40

GODIŠNJICA DRUGE OBNOVE MANASTIRA RAČA: Božja milost sačuvala kolevku srpske kulture
Od tog dana 1795. kada je u ruševinama zatekao manastir Raču, od Turaka uništenu kolevku srpske književnosti i moderne kulture, navršilo se 230 godina. Episkop, zamenik beogradskog mitropolita, ustanički vojvoda, arhimandrit, a tada devetnaestogodišnji mladić Hadži Melentije Stevanović, obnovio je svetinju u podnožju Tare za samo godinu dana, narodni pesnik je ove događaje sačuvao u epu „Početak bune na dahije“, tako se dogodilo da je Božja milost kroz duh jednog velikana od propasti sačuvala zadužbinu kralja Dragutina iz 13. veka koja i danas traje kao večiti, neizbrisivi zalog srpske vere i kulture.
22. 02. 2025. u 11:20

ČETIRI JUNAKINJE IZ LUČANA: Marijana, Ivana i Slađana odvajaju sredstva od plata, a Marija od penzije, za pakete hrane, kućne hemije...
ŽENE iz Lučana, njih četiri, već godinama su jedina ili retka svetla tačka u životima mnogih nevoljnika, bolesnih, beznadežnih i socijalno ugroženih pojedinaca, pa čak i porodica u dragačevskom kraju. Marijana Maša Dunjić (32), Ivana Tomašević (40), Slađana Rendulić (44) i Marija Mara Đokić (45), obilaze porodice lošijeg materijalnog stanja, nose im pakete hrane i proizvoda kućne hemije, a ako u tim porodicama ima dece, nose im i novogodišnje paketiće, garderobu i igračke. Obilaze i stare koji su ostali sami na selima i donose im lekove i hranu. Sve to sredstvima koja njih tri same mogu da izdvoje od plate koju primaju u jednoj fabrici u Lučanima i od Marijine invalidske penzije, ali i od pomoći same fabrike, kao i sugrađana i svih ljudi dobre volje, koji im iskreno pomažu.
21. 02. 2025. u 11:00

TVRĐAVA ZAPAMTILA VELIKI RAT I JOŠ VEĆE RAZARANJE: Posledice bombardovanja i danas vidljive u poslednjoj prestonici srpske srednjovekovne države
ŠEST vekova Smederevska tvrđava odoleva vremenu i osvajačima, najviše je stradala u 20. veku, a rane su vidljive i danas.
21. 02. 2025. u 07:15
Komentari (0)