DANAS SLAVI OVAJ MANASTIR: Prvi put se spominje 1382. godine, a spasli su ga arheolozi (FOTO)
VAVEDENjE Presvete Bogorodice slava je manastira Drenča kod Aleksandrovca, koji se smatra jednim od najlepših u SPC.

Foto:Zavod za zastitu spomenika Kraljevo
Manastir je poseban iz mnogo razloga. Ktitor manastira sa Crkvom posvećenom Vavedenju bio je monah Dorotej, nekadašnji iguman Hilandara, sa svojim sinom Danilom, potonjim patrijarhom Danilom Trećim. Gradili su od 1351. do 1379. godine, ali se manastir prvi put spominje u Dorotejevoj povelji iz 1382. godine, izdatoj u Žiči.
Grobovi ktitora pronađeni su u manastiru, gde su otkriveni i ostaci temelja manastirskih konaka s kraja 14. i početka 15. veka, vredni kuhinjski i luksuzni fragmenti moravske keramike, kao i fragment zoomorfnog izlivnika, koji je pravi raritet na prostoru naše zemlje.
Danas je poznato da su Turci srušili Drenču sredinom 15. veka. Pet vekova kasnije krenula je revolucionarna obnova. Kompletna restauracija manastira sa crkvom smatra se jednim od najcelovitijih i najuspešnijih projekata te vrste u Srbiji. Počela je davne 1952. godine na osnovu projekta Branislava Vulovića, a kasnije, 60-ih godina, poduhvat je došao u ruke akademika prof. dr Mirka Kovačevića, koji je bio ključna figura za nastavak obnove manastirskog kompleksa od 2002. do 2006. godine.
Obnova i istorijat poznatog manastira opisani su u monografiji „Manastir Drenča – od ruševine do hrama”, koju su objavili autori prof. dr Mirko Kovačević i arheolog Gordana Gavrić iz Zavoda za zaštitu spomenika Kraljevo. Jedinstven projekat pokazuje kako jedan skoro porušeni kompleks može da opet zaživi u nekadašnjem sjaju.
- Hilandar je svakako bio uzor barem delu moravske škole, tačnije spomenika nastalih u vreme kneza Lazara i despota Stefana - rekao je, svojevremeno, neumorni profesor dr Mirko Kovačević na promociji dragocene monografije 2015. godine. - Istraživanje o bliskim vezama Hilandara i Drenče još uvek traju.
Bogomolja je osvanula i na filmu „Drenča - cvet moravske arhitekture” režisera Gorana Erčevića.
- Poseban segment posvetili smo poveljama u vezi sa Drenčom – ispričao je „Novostima“ režiser Goran Erčević. Ima ih tri (dve su pisane na Kozniku kraj Aleksandrovca, a jedna u Žiči), a najpoznatija - Dorotejev svitak (na slici), čuva se pod brojem 56 u hilandarskoj biblioteci. Upravo u njoj i piše da knez Lazar manastiru poklanja dvor u Naupari.
BONUS VIDEO
Preporučujemo

SKANDAL U BRITANIJI, PORODICE U ŠOKU: Direktorka mrtvačnice gledala crtani film sa mrtvim bebama u svojoj kući
EJMI Apton (38), osnivačica udruženja Florrie’s Army u Lidsu u Engleskoj, našla se u centru velike afere nakon što su roditelji preminule dece otkrili da su tela njihovih beba držana u njenoj kući umesto u mrtvačnici.
27. 08. 2025. u 17:50

OVO JE DETALjAN SPISAK NAMIRNICA KOJIMA ĆE PASTI CENA: Nove ekonomske mere važne za građane
PRESEDNIK Srbije Aleksandar Vučić istakao je juče prilikom izlaganja o smanjenju marži na kućnu hemiju i prehrambene proizvode, a u okviru predstavljanja novih ekonomskih mera za građane, da sniženje koje će uslediti kao posledica ograničenja trgovačkih marži obuhvata 3000 proizvoda iz 23 grupe.
25. 08. 2025. u 13:15

NEOBJAŠNjEN FENOMEN: Mnoštvo zmija dolazi u crkvu svake godine na Veliku gospojinu - "poštuju" stari kalendar (FOTO/VIDEO)
PRAVOSLAVNI vernici 28. avgusta slave Veliku gospojinu, a zanimljiv fenomen, koji nauka još nije objasnila, vezuje se za ovaj praznik na grčkom ostrvu Kefalonija. Doduše - ne za 28. avgust, već za 15. kada se Velika gospojina slavila po starom kalendaru. U to vreme, svake godine, u jednu crkvu dolazi veliki broj zmija, što je navelo maštovite lokalce da iskonstruišu brojne legende.
28. 08. 2025. u 11:02
Komentari (0)