SLOBODA DUBOKO U TEMELJIMA SRBIJE: Putevima nastajanja moderne države, od ustaničkog Orašca, preko Karađorđevog Viševca do Kragujevca (VIDEO)

Milena Marković

16. 02. 2024. u 15:19

SLEGLI se vekovi dolinama i brdima zemlje Srbije. Dva su i dve decenije protekli od Prvog srpskog ustanka. Prve srpske revolucije protiv okupatora. Od Sretenja 1804, kada se prelio ćup gneva sirotinje raje od turskog zuluma i kuluka. Od onog dana kada "usta raja, ko iz zemlje trava".

СЛОБОДА ДУБОКО У ТЕМЕЉИМА СРБИЈЕ: Путевима настајања модерне државе, од устаничког Орашца, преко Карађорђевог Вишевца до Крагујевца (ВИДЕО)

Muzej na Oplencu, Foto I. Marinković

Od tada nema generacije koja nije zapamtila neki rat. Neku nevolju i neku nepravdu. Srbi su želeli slobodu. Četiri veka trpeli, stradali. Sanjali je. Sve drugo, darovao im je Bog.

Zemlju da ne gladuju u najgladnijim godinama. Podario im je i um. Snagu i hrabrost. Ali đavolja rabota smišlja svakojaka zla. Zavodi u bespuća pa se sudaramo i tumaramo. Jedni na druge udaramo i, tako, do današnjeg dana.

Srce slavne istorije

IZVIO se Vožd od belog mermera. Iznad je škola "Prvi srpski ustanak", Crkva Spasenja Gospodnjeg. Muzej.

Otvaramo srce slavne srpske istorije. Mesto prve baklje podjarmljenog naroda. Mesto prvog temelja moderne srpske države. Ovde se danima pripremaju za veliku svetkovinu obeležavanja naše prve revolucije. Belezi, lekcije, poruke i pouke teku sa izvora slobode.

- Sloboda je duboko u temeljima Srbije, u genima srpskog bića i o tome svedoči buna koja je krenula sa ovog mesta i prelila se u narod. A Sretenje potvrda našeg jedinstva, nacionalnog identiteta i Srbi, kao nekad u najvećoj nevolji treba da se klone podela i razmirica - govori Darko Pavlović, direktor Muzeja Aranđelovca, pod čijim je okriljem i Muzej Prvog ustanka u Orašcu.

Pitamo Pavlovića, u pauzi između velikih poslova u susret velikom prazniku: koji je vođa značajniji za istoriju Srbalja - Karađorđe ili Miloš?

- Karađorđe je bio sloboda i etika, Miloš i država i politika - odgovara. - Ipak, da nije bilo Prvog ustanka možda ne bi bilo ni srpske države. Sretenje je dan početka srpskog oslobođenja, ali i objava Sretenjskog ustava. Pravi i srećan kraj srpske revolucije.

Prelep muzej. Vidi se, ovde ima domaćina. Pred nama zapisi, portreti vođa, ustaničke zastave, odore, oružje. Pažnju privlači vitrina sa malenim drvenim krstom. Ova relikvija pripadala je proti Atanasiju Bukovičkom. Stari sveštenik zakleo je ustanike "ko izdao, izdalo ga telo, od ruke mu se sve skamenilo."

- Devet puta je prota zakleo ustanike - kaže Pavlović.

Kragujevac, stara skupština, Foto Igor Marinković

Kragujevac,Foto Igor Marinković

Proklijala buna naroda

TRI mermerne ploče i na njima tri svevremene poruke o težnji naroda za slobodom i pravdom. Fragmenti iz Višnjićeve "Bune na dahije".

Mladi kustos Ivan Rančić, u malom prstu ima priču o početku bune koja je proklijala upravo na ovom mestu gde se na Sretenje pre dva veka i dve decenije okupilo oko tri stotine najuglednijih srpskih starešina i donelo odluku da zapale baklju slobode.

- Turski zulumi i kuluk bili su nepodnošljivi, a seča knezova, sveštenika, pokrenula je ustanak - slušamo Rančića i pitamo se koliko puta je ponovio ovu rečenicu.

- Ni sam ne znam, ali me posebno ohrabruje kada dođu đaci da čuju kakav je značaj i snaga Sretenja osamsto četvrte. Mi smo srećni kad nas posećuje mladost Srbije, a verujte sve više dolaze. Godišnje beležimo i po više od dvadeset hiljada poseta.

Rođenje srpskog vožda Karađorđa

NA šumskoj stazi u blizini Rače Kragujevačke putokaz upućuje da se ovde, baš ovde, u zbegu od Turaka, 1762. rodio Đorđe Petrović, budući srpski vožd Karađorđe. Majka ga je povijala i čuvala u šupljini obližnjeg bukovog stabla. Mesto gde je kršten, rastao, gde se odmetnuo u hajduke, gde je njegova porodica imala domaćinstvo, gajila stoku i pčele - sve to i mnogo više ovde je u Viševcu, svojevrsnom etno-parku posvećenom ovom junaku.

Marićevića jaruga,Foto Igor Marinković

Stoletni borovi odolevaju iznenadnom vetru. Ispod krošnji lepršaju marame i šalovi.

Deca!

- Iz Trebinja smo, kad god kod rodbine dođemo i ovde dođemo. Šteta što su vajati pod katancima - kaže Veljko Vučurović.

Na postamentu Vožd u bronzi. Tri metra seže u visinu. Visokog čela, podignute glave...

Ruka pružena, prstom pokazuje put preko reke Rače.

Viševac,Foto Igor Marinković

Beleg ispod starog hrasta

PUT nas vodi prema Velikoj Plani, a sunce na zalasku. Iza ostaje slika vožda i zvezde koja tone i poslednje zrake probija kroz krošnje, sipa Karađorđu. Simbolika neugasle vatre sretanja i Sretenja. Mesto u podnožju u gustoj lipolisnoj šumi, beleg ispod starog hrasta. Drveni krst, bezimeni ali je na ploči ispod jasno da je ovde počivao Karađorđe. U zoru 26. jula kum Vujica Vulićević naredio je Nikoli Novakoviću da ovde ubije Karađorđa Petrovića.

Svedočanstva, Ivan Ristivojević,Foto Igor Marinković

Sevnula je sekira. Glava je odneta Milošu (Obrenoviću), a on je uputio sultanu da se i Turci i Knjaz smire od Karađorđevog ratničkog duha. Toliko da i Srbi predahnu do nove bune, kada će s Milošem u Drugom ustanku mudro izvojevati pravo na slobodu.

Pokajao se Voždov kum Vujica. Na nekoliko kilometara odavde podigao je crkvu Pokajnicu, a nedaleko od mesta Karađorđevog stradanja kralj Aleksandar crkvu Zahvalnicu.

Drvene klupe za narodne tribune

STARA crkva obnovljena. Temelji su Miloševi. Ovde, na desetinu metara udaljenja, ambijent kao pre dva veka i koju godinu još. Drvene klupe za narodne tribune, sto za zapisničara, veliki sto za predsedavajuće i - prvi demokratski ustav Srbije. Sretenjski ustav. Zapravo, jedina kopija originalnog Ustava koji se čuva u Arhivu Srbije.

Oplenac,Foto Igor Marinković

Sa Markom Ristivojevićem prelistavamo ovaj dokument, svojevrsno svedočenje da je 1835, na Sretenje, Srbija na Skupštini u prestonom gradu kneza Miloša Obrenovića izglasala Ustav liberalniji nego što su ga imale Francuska i Belgija.

Miloševa crkva,Foto Igor Marinković

- Nažalost, Sretenjski ustav bio je na snazi nepuna dva meseca - upućuje Ristivojević.

- Evropa tadašnjeg doba, pre svih Austrougarska, pritisle su Knjaza da ga stavi van snage.

Bio je previše liberalan.

Muzej na Oplencu,Foto Igor Marinković

Od sjaja malo ostalo

BELEG vožda Karađorđa, kao i brojni u Šumadiji, podignut je povodom obeležavanja dva veka od ustanka. Tada je sve sijalo u Viševcu. Sve izglancano. Pa, bili smo i videli. Od onog sjaja, malo je ostalo.

- To je kod nas Srba tako: ura, bura za jubileje, posle kud koji do sledećeg jubileja - rezigniran je Veljko Vučurović.

Mesto ubistva Karađorđa,Foto Igor Marinković

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!