JOŠ UDARA MAJSTOR BORIN ČEKIĆ: Autentična kovačnica iz sredine prošlog veka sačuvana u domaćinstvu Radovanovića u Popovcu kod Paraćina
PRE ravno sedam decenija Borivoje Radovanović, tada mladić od 23 godine, položio je ispit i dobio majstorsko pismo. Postao je majstor kovač. Otprilike isto toliko živi i njegova kovačnica, u kojoj je ovaj širom paraćinske opštine poznati majstor potkivao konje, klepao oraonike za plugove i sve drugo što treba za poljoprivredne mašine, motike, sekire...

Foto: Z. Rašić
Nema šta sve majstor Bora nije radio sa gvožđem. "Obuvao" je točkove šinskim kolima, pravio gvozdene ograde. Danas, njegova kovačnica u Popovcu još postoji u autentičnom izdanju, a čuva je mlađi deo porodice Radovanović. Zapravo Radovanovići je čuvaju, a Milovanovići - koriste, kroz smeh objašnjavaju naši domaćini, budući da kovačko znanje nije nasledio Borin sin Miroslav već ga je u kuću vratio njegov zet Vlada.

Foto: Privatna arhiva
- Prvi kovač u selu bio je moj pokojni stric, pa odmah zatim moj otac Borivoje Radovanović. Majstorsko zvanje stekao je 1954. godine, pre toga učio je za kovača u Paraćinu. Bio je šegrt, radio je uglavnom poklepicu za sekire i kod gazde i kod kuće. Kad je taj njegov majstor umro, otac je otkupio alat od njegove porodice i preselio radnju ovde, u svoje domaćinstvo. Napravio je radionicu, kovačnicu koju smo mi kasnije renovirali, ali su ostali svi autentični alati iz tog vremena. Bora je nažalost rano umro, sa svega 68 godina - priča njegov sin Miroslav (70), prisećajući se kako je nekada posla za kovača bilo mnogo.
NIKAD NIJE BILA NA PRODAJU
FAMILIJU Radovanović iz Popovca i dalje prepoznaju po kovačnici i deda Bori. U Paraćinu kažu da nema viđenije porodice, posebno lekarske, kojoj nije gvozdenu ogradu napravio.
- Kad je umro, dolazili su neki i tražili da otkupe njegovu radionicu, ali mi nismo dali. Plakala sam kad je moj muž Vlada prvi put ušao tu da nešto otkove, jer ima ko zanat da nastavi - rekla je za "Novosti" Borina unuka Mirjana.
Otkriva nam da im je subotom i nedeljom dvorište bilo puno konja koje su meštani iz Popovca i drugih sela dovodili na potkivanje. Da ne bi bilo gužve, Bora je potkivanje zakazivao.
- Kao dete sam okretao ventilator, "duvao" vatru, dok su otac i majka Anđelka iskivali ploče. Otac je koristio najviše drveni ugalj koji smo sami pravili u Sisevcu. Donosili smo i rtanjski, kameni. Tim ugljem je razgrevao gvožđe koje je potom obrađivao, a gvožđe se kupovalo na meru. Potkovice je, inače, pravio uvek četvrtkom i petkom, a potkivao vikendom. Najviše konja bilo je u Batincu, svako domaćinstvo imalo je najmanje par. Pre podne otac je radio u cementari, a popodne u kovačnici. Fabrika je tad imala tri kovača, a posla je bilo previše oko mašina. Popravljao je i sve što treba u seoskoj školi, ali to nije naplaćivao. Radio je još i za vojsku i policiju, održavao privremene zatvorske ćelije u Paraćinu - seća se Miroslav.

Foto: Z. Rašić
Mada je odrastao pored kovačnice, Miroslav se nije previše interesovao da nastavi očev posao. Radio je u fabrici i bavio se poljoprivredom. Tradiciju majstor Borivoja, danas baštini Vladan, Miroslavljev zet, suprug kćerke Mirjane koja je, posle udaje, sa mužem ostala u roditeljskom domaćinstvu. Vladan je zaposlen u poznatoj privatnoj firmi ali mu majstorisanje ide izvanredno od ruke. Tast veli da se on razume u bravariju i mehaniku iako je bio samouk. Sve zna da napravi za kuću i kome šta treba u komšiluku. Očas posla u kovačnici naoštri noževe, motiku, popravi neku poljoprivrednu alatku...
A po rečima nastavljača starog zanata, Vlade Milovanovića, u kovačnicu je prvi put ušao kad je došao kod Radovanovića na miraz.
- Porodica je sačuvala sve autentične alate, mada se danas rad u radionici uglavnom svede na varenje i brušenje, manje na kovanje. Ranije se sve radilo ručno, sad je na struju. Sve se kupuje gotovo, tako da stari kovački zanat izumire. Uglavnom koristim bušilicu, ovu veliku, i brusilicu. Ali, svi želimo da kovačnica ostane iznutra kakva je bila u deda Borino vreme, da čuva uspomenu i duh tog davno prošlog doba.

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

USTAŠLUK NA DELU I Hrvatski kardinal veliča Tompsona - totalno ludilo u Hrvatskoj
KOLIKO je Hrvatska ogrizla u mržnji prema Srbima govori činjenica da je čak i tamošnji kardinal govorio o koncertu Topsona poznatog po pesmama koje veličaju klanje Srba.
24. 04. 2025. u 17:01
Komentari (0)