BEOGRAD SE I 1895. KUVAO NA 45 CELZIJUSA: Pre 137 godina u provizornoj opservatoriji počela zvanična meteorološka merenja u prestonici

Dragana Matović

15. 07. 2024. u 13:14

U LETOPISIMA naših manastira i crkava od davnina su beleženi podaci o klimi i vremenu, a najstarija redovna instrumentalna merenja i osmatranja u Beogradu, odnosno Srbiji započeo je Vladimir Jakšić (1824-1899) davne 1848. godine, na svom imanju na Senjaku. Na tom mestu, "nedaleko od mlina Pisar Laze", meteorološka osmatranja su trajala pune 52 godine.

БЕОГРАД СЕ И 1895. КУВАО НА 45 ЦЕЛЗИЈУСА: Пре 137 година у провизорној опсерваторији почела званична метеоролошка мерења у престоници

FOTO TANJUG/ STRAHINJA AĆIMOVIĆ/ Pixabay

Pre 137 godina, 13. jula počela su zvanična redovna meteorološka merenja u provizornoj opservatoriji na Vračaru. A, prvi meteorološki izveštaj izašao je krajem septembra u "Prosvetnom glasniku". U njemu su navedeni podaci o vazdušnom pritisku, temperaturi vazduha, apsolutnoj i relativnoj vlažnosti, pravcu i jačini vetra, kao i rubrike "Naoblačenost", "Padeži" i "Izgled neba". Zahvaljujući ispisivanju istorije srpske meteorologije danas znamo da su 1988. bile velike poplave, da je Savamala 1895. plivala u vodi, da su te godine letnje temperature dostizale 45 stepeni Celzijusa, kao da je u januaru 1947. u Beogradu pao žuti sneg zbog vetrova koji su doneli pesak iz Afrike, a da je najviše kiše palo 1937. godine.

- Istorijat osmatranja vremena u Srbiji je u suštini priča o borbi entuzijasta, da u siromašnoj zemlji započnu jedan novi, vrlo bitan posao, koji je i u mnogo bogatijim zemljama Evrope bio tek u začetku - ističe Slobodan Plazinić, autor knjige "Iz istorije srpske meteorologije". - Osnivanje meteorološke opservatorije u Beogradu imalo je ogroman naučni i praktični značaj za čitav današnji razvoj meteorologije i astronomije u Srbiji. Tada su prihvaćeni savremeni naučni metodi meteoroloških merenja i istraživanja, obnovljena je i proširena mreža meteoroloških stanica, a sama Opservatorija postala je centrala ove mreže stanica i jezgro meteoroloških proučavanja u oblastima mikroklimatologije, prognoze vremena, hidrologije, i uopšte geofizičkih merenja. Sa njenim osnivanjem započela su redovna seizmološka merenja u Srbiji.

knjiga "Iz istorije srpske meteorologije"

Milan Nedeljković

Osnivanje Meteorološke opservatorije u Beogradu tesno je povezano sa Milanom Nedeljkovićem (1857-1950) koji je, kao izabrani državni pitomac Visoke škole proveo na specijalizaciji iz fizike i astronomije u Parizu oko pet godina, gde se upoznao sa savremenim metodima meteoroloških merenja i osmatranja. Po povratku u Beograd, 1884. Nedeljković se priprema za osnivanje Opservatorije i organizovanje sistematskih merenja iz astronomije i meteorologije. U jednom pismu ministru prosvete i crkvenih poslova Stojanu Popoviću, izložio je sve one poslove za koje se kao državni pitomac spremao i za koje je kako kaže "bio gotov da primi na se ovde u Srbiji".

- Nedeljković je uspostavio naučne veze skoro sa svim najistaknutijim naučnicima u svetu - kaže Plazinić. - Opservatoriju su posetile mnoge znamenite ličnosti iz zemlje i inostranstva. Veoma dragi gost koji je često dolazio u opservatoriju bio je i kralj Petar Prvi Karađorđević. Voleo je da sa njima, uz kafu, dugo razgovara. Kada je lepo vreme sedeli su u bašti opservatorije. Ove privatne posete, verovatno su u vezi sa dugogodišnjim poznanstvom dok je Nedeljković studirao u Parizu, a kralj bio u izgnanstvu. U znak zahvalnosti za prijatno provedene časove u domu Nedeljkovićevih, kralj je Tomaniji Nedeljković poklonio servis za kafu od srebra.

Privatna arhiva

Slobodan Plazinić

Prognoza u "Srpskim novinama"

NEDELjKOVIĆ je uspeo na svoju stranu da pridobije i novinare. Naime, u "Srpskim novinama" je počela svakodnevno da se objavuje vremenska prognoza.

- Za istoriju srpske meteorologije veoma je značajan događaj osnivanje prognoze vremena i izdavanje prvih meteoroloških biltena - ističe Plazinić. - Naime, početkom 1902. Srbija je prema sporazumu sa susednim zemljama razmenjivala meteorološke podatke. Svakog dana u sedam sati opservatorija u Beogradu je dobijala 43 depeše o meteorološkim elementima i pojavama, i to iz Mađarske, Austrije i Italije po devet depeša, Bosne i Hercegovine, Turske, Bugarske i Grčke po jednu, dok je Srbija dostavljala sa sedam stanica.

Inače, srpska meteorologija mnogo duguje Tomaniji jer su meteorološki instrumenti za provizornu opservatoriju kupljeni od njenog miraza. Ona je bila dvorska dama, vaspitavana na dvoru ruskog cara Nikolaja Drugog i carice Aleksandre.

knjiga "Iz istorije srpske meteorologije"

Opservatorija u Beogradu

- Bila je nezamenljiv saradnik Nedeljkoviću, zato što je govorila nekoliko jezika i bavila se korespodencijom. Zahvaljujući tome opservatorija je postala veoma poznata u svetu - navodi Plazinić. - Nedeljković je, inače, stvorio jednu od najboljih mreža meteoroloških stanica na Balkanu. Bio je veoma cenjen, posebno u inostranstvu. Bio je član više međunarodnih naučnih društava, ali ne i Srpske kraljevske akademije. Može se reći da je Srbiju sa meteorološkog aspekta približio Evropi i upoznao je sa ostalim kontinentima. O tome svedoči i njegova prepiska sa vodećim naučnicima toga vremena, koja se čuva u Muzejskoj zbirci Hidrometeorološkog zavoda Srbije.

Alasu trojka iz meteorologije

- KRALjEVSKE kočije dovozile su u opservatoriju i jednog slušaoca praktičnih vežbi - princa Đorđa Karađorđevića. Pod budnim okom profesora Mike Petrovića Alasa i Nedeljkovića upoznavao je meteorološka merenja i astronomska posmatranja - kaže Plazinić. - Princ Đorđe je bio vredan slušalac, ali je pre polaska voleo da trenira svoje gardiste. Prema usmenim kazivanjima, kraljevske kočije bi jurnule drumom a gardisti bi u paradnim čizmama i uniformama morali da uskaču u njih. Neki nisu uspevali da se dokopaju svojih mesta, te bi se valjali u prašini. Ovo je zabavljalo princa, vrednog učenika ali obesnog mladića koga gardisti nisu voleli. Mika Alas je kao student takođe pohađao vežbe u opservatoriji, ali se nije posebno istakao - iz astronomije je dobio četvorku, a iz meteorologije tri minus.

knjiga "Iz istorije srpske meteorologije"

 

Nedeljković je bio i član radikalne stranke Nikole Pašića. Posle majskog prevrata 1903. odlučio je da se oproba u politici, ali se na tom polju nije proslavio. Razočaran što je izgubio na izborima, posvećuje se opservatoriji i mreži meteoroloških stanica u Srbiji. Zanimljivo je da je on zaslužan za postavljanje prvih protivgradnih naprava u okolini srpske prestonice. Dogodilo se to poslednje godine 19. veka. Predložio je kralju Aleksandru Obrenoviću da se kraljevski vinograd na putu ka Smederevu okruži protivgradnim topovima.

- Razvoj srpske meteorološke službe često je prekidan ratovima, pa je više generacija moralo da počinje iz nemaštine i ruševina - ističe Plazinić. - Uprkos tome, naši meteorolozi ostvarili su veliki uspeh u svetu. A, podatke iz opservatorije je za svoja istraživanja koristio i Milutin Milanković.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

MEĐUNARODNI DAN DUNAVA: Sačuvajmo ravnotežu između razvoja i zaštite prirode