LAKOBURGUS TEK OTKRIVA SVOJE TAJNE: Završena istraživanja lokaliteta Ćetaće u Radujevcu kod Negotina
ARHEOLOŠKI tim predvođen dr Vladimirom Petrovićem, naučnim savetnikom Balkanološkog instituta SANU i MA Gordanom Janjićem, muzejskim savetnikom Muzeja Krajine, uspešno je završio četvrtu sezonu arheoloških istraživanja lokaliteta Ćetaće kod Radujevca. Istraživači poručuju da je ona bila ključna za razumevanje ovog rimskog utvrđenja, kao i za planiranu konzervaciju i prezentaciju, ali posebno naglašavaju da posle ovogodišnjih iskopavanja više nema dileme da je reč o važnom vojnom rimskom utvrđenju Lakoburgus. On je već uvršćen u preliminarnu listu Uneska kao jedan od retkih očuvanih rimskih lokaliteta na dunavskom limesu.

Foto: S.M.Jovanović
Lokalitet Ćetaće smešten je u blizini ušća Timoka u Dunav, na tromeđi Srbije, Bugarske i Rumunije, prema mišljenju arheologa je dobro očuvano utvrđenje koje je bilo deo rimske granice poznate kao Limes. Ova fortifikacija, koja je imala ključnu ulogu u odbrani rute kroz dolinu Timoka, štiteći prilaz bogatim i značajnim gradovima centralnog Balkana pod rimskom kontrolom, postepeno otkriva svoje tajne.
Još je Prokopije Kesarijski (iz Cezarije) navodio u svojim delima da je Justinijan Prvi, na potesu između Akve, današnjeg Prahova i Dortikuma, Vrava u Bugarskoj, obnovio i utvrđenje Lakoburgus.
- Utvrdili smo da naš lokalitet Lakoburgus ili Ćetaće ima svoje slične parnjake u neposrednoj okolini negotinskog područja, pa i na samom području današnjeg Negotina. I svetska naučna javnost se slaže sa našom hipotezom da je ime ovog rimskog grada, odnosno utvrđenja Lakoburgus, što u prevodu znači utvrđenje pokraj neke stajaće vode, močvare, jezera ili poplavljenog ušća, u ovom slučaju ušća Timoka u Dunav - kaže dr Vladimir Petrović, naučni savetnik Balkanološkog instituta SANU.

Foto: S.M.Jovanović
Njegova strateška pozicija blizu ušća Timoka u Dunav, kao i veza sa antičkim gradom Akve, naglašava njegovu važnost u prošlosti.
- Ćetaće koje radimo intenzivno četiri godine zaredom, a imalo smo i lasersko skeniranje tzv. lidar, daje nam za pravo da verujemo da je reč o vojnom utvrđenju, ne prevelikom, ali vrlo značajnom. Jedno je, takođe, od onih na dunavskom limesu gde su Rimljani raznom signalizacijom: bakljama, svetlošću, konjanicima, kuririma... informisali jedni druge i tako štitili i čuvali ovu granicu - dodaje arheolog Gordan Janjić, muzejski savetnik.
MESTO U SVETSKOJ BAŠTINI
PREZENTACIJA arheoloških lokaliteta stručnoj i široj javnosti, ističu naši sagovornici, od suštinske je važnosti za očuvanje našeg kulturnog nasleđa i njegovu promociju na globalnom nivou.
- Pravilno konzervirani i predstavljeni lokaliteti ne samo da pružaju uvid u našu bogatu istoriju, već mogu postati značajna tačka interesovanja za međunarodne posetioce i istraživače. Na taj način omogućavamo da naši arheološki spomenici dobiju zasluženo mesto u svetskoj baštini - kaže Gordan Janjić.
Stručni tim istraživača ove godine fokusirao se na severni bedem u blizini severozapadne kule, istražene u prethodnim kampanjama.
- Cilj nam je da otkrijemo celokupan ugao utvrđenja, a možda i ulaz u samu fortifikaciju. Važno je da radimo temeljno, segment po segment, kako bismo što bolje razumeli strukturu utvrđenja - navodi dr Petrović.
Na osnovu četiri arheološke kampanje i obimnih terenskih istraživanja šire oblasti, ustanovljeno je da lokalitet ima više slojeva, od protoistorijskog, rimskog do ranovizantijskog perioda. Srećom, nije bio ugrožen izgradnjom đerdapskih elektrana, pa se i danas na ovom mestu naziru zidine i ugaone kule utvrđenja. Prethodne kampanje donele su mnoga saznanja o funkciji ovog utvrđenja, ali i neke od pokretnih nalaza, veoma važnih za detaljno proučavanje Lakoburgusa.
- Keramika i ostaci opeke sa natpisima koje smo tada pronašli ukazuju na značaj ovog lokaliteta u kasnoj antici. Iako još nismo došli do najdubljih slojeva gde očekujemo značajnije nalaze, ono što smo dosad otkrili obećava - dodaje Janjić.
PREDSTAVLjEN NAUČNICIMA SVETA
ZA lokalitet Ćetaće - Lakoburgus kako se u prošlosti najverovatnije zvao, svetska javnost zna, zbog još jedne prakse koju je ustanovio arheološki tim - da se odmah posle istraživanja rezultati predstave i na nekom od ozbiljnih svetskih naučnih kongresa. Nedavno su dr Petrović i Janjić o ovom lokalitetu govorili u Vidinu, u Bugarskoj, na Međunarodnom kongresu o dunavskim rimskim provincijama.
Lokalitet Ćetaće, čija je najranija faza izgradnje s kraja prvog veka, a poslednja u šestom veku, za vreme Justinijana Prvog. Na dunavskom limesu su i lokaliteti Mora Vagej u Mihajlovcu, Akvas u Prahovu, kao i Glamija u Rtkovu i Egeta u Brzoj Palanci u opštini Kladovo.

RULjA IZVUKLA BRITANCA IZ STANICE I ZAPALILA GA: Policija nije reagovala iz straha za sopstvenu bezbednost
BRITANSKI državljanin preminuo je od posledica teških opekotina nakon što ga je, prema navodima lokalnih medija, grupa ljudi izvukla iz policijske stanice i zapalila na ulici, javlja Skaj njuz.
22. 04. 2025. u 12:01

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

Halid Bešlić "težak" 13 miliona €, a živi od kirije - "uvalio" se u kredit
"SADA iznajmljujem sve i živim od kirije, tako je najbolje."
21. 04. 2025. u 18:56 >> 18:56
Komentari (0)